U okviru Projekta „Dijalog i znanje napredak grade“ koji je u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, održane su tri radionice pod nazivom „Komunikacijske vještine kao ključan preduvjet za bolji socijalni dijalog“. Radionicu je vodio dr. Hrvoje Kenfelj, koji već tridesetak godina pruža konzultantske usluge na području organizacijskog razvoja, upravljanja organizacijskom kulturom i upravljanja ljudskim resursima.
Radionica je orijentirana na osvještavanje vlastitih i tuđih komunikacijskih potreba i obrazaca te proradu temeljnih komunikacijskih vještina. Sav sadržaj i aktivnosti u radionici su oblikovani kako bi osigurali potpunu fokusiranost na potrebe sudionika, te su se stoga pojedine radionice u nekim segmentima razlikovale, kako bi bile prilagođene sudionicima svake radionice. U svakoj radionici su korištene raznovrsne metode treninga poput stimulacije, igranje uloga… Kako bi svaki sudionik mogao interaktivno sudjelovati, na svakoj od tri radionice je sudjelovalo samo oko 20 sudionika.
1.
radionica Primošten, 26.-28. listopada 2018. g.
Na prvoj radionici koja je održana u Hotelu Zora u Primoštenu sudjelovali su članovi Sindikata grafičara iz sljedećih podružnica: Agencija za komercijalnu djelatnost, Bakrotisak, Hanza Media, Slobodna Dalmacija, Tisak, E-kolektor, Istragrafika, Radin print i DES.
Opisivanje sugovornika
Nakon uvodnih riječi predsjednika Sindikata i voditeljice Projekta, program je započeo dr. Hrvoje Kenfelj. Prvom vježbom je već najavio da je pred nama zanimljiv program. Sudionici su podijeljeni u grupe po dvoje i zadatak je bio naizgled vrlo jednostavan – opisati ono što vide jedni na drugima. Rezultati su bili očekivani. Budući da se uglavnom svi međusobno dobro poznaju, sudionici su opisivali osobine svojeg sugovornika – pozitivna osoba, suosjećajna i sl. No, nitko nije dobro slušao bit zadatka, a to je opisati ono što doista vide, lišeni predrasuda i prijašnjeg iskustva o toj osobi. Tako su međusobno trebali opisivati fizički izgled, odnosno ono što doista vide – boja kose, očiju, odjeće i sl. Time nam je predavač ukazao kako u komunikaciji uvijek polazimo od predrasuda i saznanja koja imamo od prije, te ne gledamo dobro osobu s kojom razgovaramo te smo u opasnosti da propustimo nešto bitno.
Zrcalno oponašanje
Kako je predavanje teklo, sudionici su postajali sve bolji i zadaci su stoga trebali biti izazovniji. Zadatak koji je sve dojmio i jako nasmijao bilo je „zrcalno oponašanje“. Profesor je objasnio kako suptilno oponašanje sugovornika može pomoći pri zbližavanju s njim, te na taj način olakšati komunikaciju i moguće je lakše doći do željenog ishoda. Na prvoj radionici sudionici u oponašali tri predstavnice Stručne službe, koje nisu znale koji je njihov zadatak. Jedan od sudionika je zadatak shvatio vrlo ozbiljno, te je svoju sugovornicu, koja u razgovoru dosta koristi ruke, oponašao tako da imitira svaki njen pokret, što je ona brzo shvatila i to je izazvalo veliki smijeh kod svih sudionika. Dakle, cilj zrcalnog oponašanja je približiti se sugovorniku, ali na način koji nije previše očit kako ga ne bismo počeli iritirati.
Promatranje „govora očiju“
Zadatak koji se svima najviše svidio je „čitanje očiju“, odnosno mnogo toga se može saznati gledajući sugovornika u oči, tj. njegov kut gledanja. Tko se iz očiju može „pročitati“ kada netko ne govori istinu, kada razmišlja i pokušava se dosjetiti neke informacije i slično. Zadatak je bio izrazito zanimljiv, a mnogi su se dosjetili kako bi naučeno mogli koristiti privatno, posebno kod članova obitelji.
Sindikalni ishodi
Prvo što je prof. Kenfelj naglasio, jest određivanje mjerljivog cilja, odnosno ishoda koji želimo postići. Taj ishod treba biti realan kako ne bismo bili suočeni s razočaranjem. Tako je, npr. preambiciozno reći kako ćemo nagodinu u nekoj firmi imati sindikalnu zastupljenost od 100 posto članstva. No, realno je reći kako ćemo u jednoj godini učlaniti pet ili deset novih članova. Posljednjeg dana radionice sudionici su iznosili svoje sindikalne ishode, odnosno ono što oni žele ostvariti u razdoblju od sljedećih godinu dana.
Isprofilirali su se sljedeći sindikalni ishodi: potaknuti veću aktivnost članova u radu sindikata (prepoznavanje doprinosa svakog člana, jačanje kolektivne svijesti radnika, poboljšati komunikaciju…), jačati povjerenje u sindikat (informirati radnike o pogodnosti sindikata, jačanje međusobne solidarnosti i zajedništva među radnicima…), rad na sebi (samokontrola i učiti na neuspjesima, izaći iz klišea i odbaciti predrasude…), prilagođavanje sindikata novim tehnologijama, uspostaviti redovitu i kontinuiranu komunikaciju s poslodavcem, povećati broj članova. Sudionici su izložili razne načine pomoću kojih planiraju postići svoje ishode, od održavanja više sastanaka s članovima, do obrazovanja članova. No, posebno je značajna rečenica koju je rekao jedan od sudionika, a to je: „Članovi su temelj svakog sindikata“. Ako ta rečenica bude misao vodilja, sigurno će svaki od postavljenih sindikalnih ishoda biti i ostvaren.
2.
radionica Selce, 16.-18. studenoga 2018. g.
Druga radionica iz ciklusa je održana u Hotelu Marina u Selcu i na njoj su bili prisutni članovi iz podružnice Tisak. Premda je svaka radionica u osnovi bila ista, ipak se u nekim pojedinostima razlikovala i sadržaj se prilagođavao grupama. Kako su na ovoj radionici svi sudionici bili iz iste firme, na početku je naglasak stavljen na upoznavanje situacije u samoj firmi i podružnici.
Zadatak opisivanja sugovornika kod ove grupe je bio posebno zanimljiv jer se svi međusobno dobro poznaju i imaju izgrađene prijateljske odnose. Tako je najviše do izražaja došlo opisivanje unutarnjih kvaliteta sugovornika, što je izazvalo puno smijeha kada im je predavač otkrio bit zadatka.
Pravilno postavljanje pitanja
Kao i prethodna, i ova grupa je imala zadatak zrcalnog oponašanja i promatranja očiju. Kod svih zadataka je naglašena važnost pravilnog postavljanja dobrih pitanja. Uvidjeli smo da je dobro pitanje, koje ne zahtijeva samo odgovor da ili ne, vrlo teško postaviti. No, kako je radionica tekla, postavljena pitanja su postala sve smislenija i zahtijevala su šire odgovore. Neka od pitanja koja su si sudionici postavljali su: „Što planiraš učiniti kako bi svi članovi bili aktivni u rješavanju problema u firmi?“, „Zašto si se počeo/la baviti sindikalnim radom?“ i slično.
Ometanje i prekid razgovora
Često smo tijekom sastanaka svjedočili tome da sugovorniku počne zvoniti mobitel ili da netko nenadano uđe u sobu i prekine razgovor. Takve situacije mogu biti slučajne, ali su često izazvane namjerno, kako bi prekinule razgovor i tijek komunikacije. Kako bi bili pripremljeni na takve situacije, ali i svjesni kako je teško prekinuti razgovor nastaviti, jedan od zadataka je bio prekinuti razgovor sa sugovornikom. Prilikom razgovora koji je tekao neometano i zainteresirao je oba sugovornika, jednom od njih je počeo zvoniti mobitel te je on desetak sekundi potpuno ignorirao svog sugovornika. Nakon toga, razgovor je bilo gotovo nemoguće nastaviti u istom tonu, te se počela osjećati čak neka vrsta napetosti među njima. Cilj ove vježbe je bio pokazati kako i kratko ometanje razgovora može utjecati na njegov ishod, odnosno na ono što smo htjeli postići. Stoga je preporuka ugasiti mobitel tijekom sastanka i fokusirati se na sugovornika i razgovor koji vodimo s njim.
3.
radionica Donja Stubica, 30. studenoga – 2. prosinca 2018. g.
Na trećoj radionici koja je održana u Termama Jezerčica u Donjoj Stubici sudjelovali su članovi Sindikata grafičara iz sljedećih podružnica: Agencija za komercijalnu djelatnost, Odašiljači i veze, Lana – Karlovačka tiskara, Zrinski, Model pakiranja, Vjesnik, Gradska tiskara Osijek, HRT, Grafičar tvornica vreća i tiskovina i Tiskara Zelina.
Zadaci, odnosno vježbe su bile iste kao i u prethodnim radionicama, ali prilagođene grupi. Sudionici su se međusobno opisivali, proveli su vježbu zrcalnog oponašanja, te promatranje očiju. Rezultati vježbi su bili gotovo identični kao i u prethodnim grupama, što nam pokazuje kako svi u razgovor ulazimo s predrasudama i teretom ranije spoznaje o osobama s kojima razgovaramo, te se stoga često zaboravimo fokusirati na aktualnu situaciju.
Prilagođavanje boje glasa
Treću grupu je posebno dojmila vježba kojom nam je predavač pokazao kako nesvjesno mijenjamo boju glasa kada razgovaramo o nečemu ili nekome tko nam je drag i tko nam je manje drag. Vježba je zamišljena na način tako da je sudionik trebao zamisliti neku osobu koja mu je izrazito draga i pritom izgovarati dogovoreni broj, odnosno zamisliti osobu koja mu nije draga. Gotovo svaki put se uspjelo naslutiti o kojoj osobi sudionik razmišlja. Ako razmišlja o osobi koja mu je draga, glas mu postaje viši, te nježniji. I obrnuto, ako razmišlja o osobi koja mu je manje draga, glas postaje dublji i grublji. Zanimljivo je kako je na boju glasa gotovo nemoguće utjecati.
Zaključak
Cilj radionice, osnažiti komunikacijske vještine u svakodnevnom razgovoru, je ostvaren i sudionici naučeno mogu primijeniti kako poslovno, tako i privatno. Naučeni su slušati sugovornika, biti lišeni predrasuda, pravilno postavljati pitanja, promatrati osobe s kojima razgovaraju. Predviđena je još jedna radionica pod nazivom „Komunikacijski alati u funkciji kvalitetnijeg zastupanja interesa radnika“, koja će biti svojevrsni nastavak prve radionice.
Osnaženi stečenim znanjem, nužno ga je prenositi, te aktivirati i ostale članove u sindikalnom radu i rješavanju zajedničkih problema. Samo ako svi članovi sudjeluju u radu sindikata, postići će se potpun osjećaj zajedništva i pripadnosti grupi, te će svi postavljeni sindikalni ishodi moći biti realizirani. Sindikalni povjerenik nije jedini koji može pridonijeti poboljšanju uvjeta rada, niti on to može sam učiniti. Potrebno je da se svi članovi i radnici aktiviraju i budu dio zajednice.