U okviru projekta “Sindikati za pravedan oporavak” u Novinarskom domu u Zagrebu, u ponedjeljak, 30.1.2023., u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske, organizirana je radionica o sektorskom kolektivnom pregovaranju, odnosno, o ulozi višerazinskog pregovaranja u izgradnji sustava kolektivnog pregovaranja. Na prvom dijelu radionice gost predavač bio je Dragan Bagić, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a predavačica na drugom dijelu radionice bila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske. Na radionici su sudjelovali i predstavnici Sindikata grafičara i medija, partneri Sindikata novinara Hrvatske u procesu otvaranja pregovora za Nacionalni kolektivni ugovor u medijima, te članovi Hrvatskog novinarskog društva, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju – Brid/Radničkih prava portal, Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Prošle godine izdana je Nova Direktiva EU(2022/2041) o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, kroz koju se prvi put ističe kolektivno pregovaranje kao ključan mehanizam za uređivanje plaća. Članak 4. obvezuje sve zemlje članice da osmisle akcijski plan kojim će podići pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima na minimalno 80%!. Za usporedbu, Hrvatska i nije toliko u zaostatku za ostalim zemljama članicama EU, za sada je prema zadnjim dostupnim podacima, 2017. – 2019, na 47% pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima. No, ono što je važno naglasiti, postotak pokrivenosti je dio složenije priče i ne stvara potpunu sliku prava koji imaju radnici, jer je sadržaj kolektivnih ugovora taj koji stvarno utječu na prava radnika. Dakle, da bi se dobila slika o položaju i pravima radnika, potrebno je sagledati sadržaj kolektivnog ugovora, a ne samo postotak pokrivenosti istim. Isto tako, značajan broj kolektivnih ugovora nije ažuran ili konkretan u reguliranju kretanja plaća.
Kako je gospodin Bagić naveo u izlaganju: „U Hrvatskoj, kolektivno pregovaranje se dominantno odvija na razini jednog poslodavca, a u promatranom periodu samo je 5% sklopljenih kolektivnih ugovora kodirano kao granski. 30% ukupne pokrivenosti otpada na dva granska kolektivna ugovora čija je primjena proširena sukladno ZOR-u. Jačanje praksi granskog kolektivnog pregovaranja – omogućava proširenu primjenu, sređivanje stanja u sektoru, omogućava uspostavu jedinstvenog nacionalnog sustava kolektivnog pregovaranja, a kolektivno pregovaranje postaje instrument upravljanja makroekonomskim i gospodarskim trendovima, raste njegova društveno-politička i ekonomska važnost te time i raste važnost sindikata“. Jedna od opasnosti koju je gospodin Bagić istaknuo je da se granski kolektivni ugovori mogu iskoristiti od strane poslodavaca i države kako bi prikazali da je stanje u sektoru dobro, a da je stvarni učinak na ostvarivanje prava radnika puno manji.
Iskustvo Sindikata graditeljstva Hrvatske po pitanju granskih kolektivnih ugovora podijelila je predsjednica Jasenka Vukšić, koja je navela da je SGH najveći (reprezentativan) granski sindikat u grani graditeljstva u RH u privatnom sektoru, (preko 90% tvrtki u privatnom vlasništvu). Ovako velikom broju organiziranih radnika SGH može zahvaliti 130 godišnjoj tradiciji organiziranja i rada na kolektivnim ugovorima. Isto tako, navela je da unatoč posjedovanju granskog kolektivnog, postoje problemi, ali bez kolektivnih ugovora, situacija bi bila puno lošija.
Zaključak nakon izlaganja bio je da treba težiti proširenju kulture kolektivnog pregovaranja kako na razini kuće, tako i na razini sektora. Trenutačno stanje u društvu nikako ne odgovara radnicima, jer se kriza uglavnom prelama na njihovim leđima, a jedini način da se ti isti radnici zaštite je kroz kolektivne ugovore. Jedino spregom znanstvenika i sindikalista, koji dobar dio života provedu na terenu s radnicima te edukacijom članstva i mladih radnika moguće je doći do neke razine znanja i pritiska na kojem se mogu temeljiti budući zahtjevi spram poslodavca i države u borbi za bolje uvjete rada.
