Broj umirovljenika koji rade uz mirovinu u Hrvatskoj je iznimno mali, tek nešto više od jedan posto. Ipak, onih koji koriste mogućnost zapošljavanja do polovine radnog vremena uz isplatu pune mirovine triput je više nego prije dvije godine. Rekord smo dosegli krajem srpnja, kad ih je radilo 13.441, najviše ikad.
Vlada je mirovinskim reformama od siječnja prošle godine pravo rada uz mirovinu dala i prijevremeno umirovljenim građanima te popularizirala ovu opciju, nakon čega bilježimo stalni rast. Međutim, više od pola milijuna umirovljenih osoba nema ovu mogućnost ili je ima tek djelomično.
Oni koju su u obiteljskoj mirovini, njih oko 218 tisuća, izostavljeni su iz zakonske mogućnosti rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine. Također, oko 265 tisuća korisnika najniže mirovine može raditi, ali im se u tom slučaju mirovinska primanja umanjuju pa se većini to ipak ne isplati.
Osim puke nužnosti da zarade kako bi preživjeli mjesec, umirovljenici nastavljaju raditi u mirovini i zbog dotad stečenih stručnih i znanstvenih znanja koja nam nedostaju. Dodatno, opciju rada u mirovini popularizirao je i podatak da se nakon dvije godine rada na pola radnog vremena stječe godina dana staža, nakon čega umirovljenik ima pravo na novi, povoljniji izračun mirovine prema novom zakonu, uz manju penalizaciju, više primanja, dodatni staž za svako dijete…
Najviše umirovljenika radi u trgovini. Slijedi rad u stručnim i znanstvenim djelatnostima, u prerađivačkoj industriji, zatim u djelatnostima pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane.
Najviše umirovljenika radi u Gradu Zagrebu, a među županijama prednjači Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska.
Prema spolu, prednjače muškarci kojih je 8.348 s poslom u mirovini, dok je žena 5.093.
