Grafičari ostaju autonomni!
U tijeku je utvrđivanje reprezentativnosti sindikalnih središnjica. Osamnaestog siječnja istekao je rok za dostavu podataka temeljem kojih će se utvrditi reprezentativnost. Povećanjem samo jednog kriterija, sa 15 na 50 tisuća članova, reprezentativnost neće izgleda doseći svih do sada pet reprezentativnih središnjica. Izgledno je da oko ovoga kriterija neće imati problema Savez samostalnih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Svi dosadašnji pokušaji da se spoje neke od središnjica nažalost nisu uspjeli. Zato se i događa da dva do tri dana prije roka za dostavu dokumenata i u Sindikat grafičara dolaze emisari sindikalni središnjica u pokušaju da vrbuju sindikata, ne libeći se pri tome trgovati i sindikalnom imovinom, koja još nije sindikatima vraćena i pitanje kada će biti!? A iz izvršne vlasti već najavljuju promjene zakona, potpomognuti stalnom presijom poslodavaca i nekih ekonomskih analitičara da je kod nas radna snaga preskupa i o nužnosti fleksibilnijeg tržišta rada.
Jedinstveni ugovor o radu
Iz Vlade definitivno najavljuju da idu u izmjene Zakona o radu, i to u dvije faze. U prvoj fazi već u siječnju u saborsku proceduru će uputiti izmjene koje će biti usuglašene sa socijalnim partnerima. U drugoj fazi do kraja godine uhvatit će se i stvari koje neće tako lako usuglasiti sa sindikatima i poslodavcima. Prema izjavama ministra rada, Vlada ipak neće mijenjati zakonsku regulaciju otpuštanja radnika, na što poslodavci i analitičari banaka imaju najviše primjedbi.
Kao najvažnije izmjene najavljuje uvođenje jedinstvenog ugovora o radu koji bi bio svojevrsni hibrid između ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme, reguliranje rada kod kuće, mogućnost rada u skraćenom radnom vremenu i kod više poslodavaca te veće ovlasti agencijama za privremeno zapošljavanje. Sudeći prema tim najavama, Vlada će se zbog krize u izmjenama Zakona o radu fokusirati na lakše zapošljavanje, dok otpuštanje zasad neće dirati.
Zablude iz Svjetske banke
I najnovije izvješće Svjetske banke, za deset novih članica EU plus Hrvatska, ide u tom pravcu gdje godinama upozorava da za poticanje otvaranja novih radnih mjesta Hrvatska mora smanjiti troškove zapošljavanja i otpuštanja. Preporuke Svjetske banke su sniziti troškove otpuštanja kako bi se potaknulo otvaranje novih radnih mjesta, uvesti fleksibilnije radno vrijeme kako bi se tvrtke mogle brzo i jednostavno prilagoditi svakoj promjeni na tržištu i ublažiti rigidnosti vezane uz određivanje plaća, a koje se uglavnom odnose na rigidnost kolektivnih ugovora. Međutim, Svjetska banka ima prigovore čak i na zakonsko reguliranje zapošljavanja prema kojem je Hrvatska među najgorima u Europi, a najveći je prigovor na zapošljavanje na neodređeno vrijeme kao glavni oblik ugovora o radu.
Neprekidno ponavljaju neoliberalne mantre
Sve veći broj ljudi konstatira da iz Svjetske banke iznose paušalne ocjene. S nevjerojatnom lakoćom ocjenjuju neka pitanja za koja nema analitičkih utemeljenja, primjerice, ponavlja za svaku priliku dobrodošle neoliberalne mantre, poput „nefleksibilno radno zakonodavstvo“, „visoka cijena rada“ itd., neovisno o stvarnom stanju, a istovremeno pitijski neprecizno iznosi primjedbe o zaštiti privilegiranih skupina na državnom proračunu. Pravi motiv i reiting agencija i Svjetske banke je interes vjerovnika da im zemlje dužnici vrate dugove. Oni su faktor koji krizu samo produbljuju i svojim ocjenama otežavaju položaj zemalja, radništva i građana u njima.
