Predstavnici sindikalnih središnjica, na sastanku s misijom Svjetske banke, na njihov zahtjev, ponovili su ono što su već obznanili i Vladi RH, da se protive, odnosno ne podržavaju PAL program i mjere odnosno reforme predviđene tim programom pogotovo kada se pozivaju na EU standarde samo u dijelu vezanom za restrikcije ali ne i za viša, te proširena prava. Pozivanje na EU standarde također nije cilj reformi ukoliko ne uvažavaju nacionalne specifičnosti, odnosno mogućnosti postignuća određenih reformi u datoj dinamici te izraženim socijalnim troškovima istih (otpuštanja, nesigurnost, manja socijalna prava ).
Također je izraženo neslaganje u sferi smanjenja prava koja se financiraju u sustavu javne zdravstvene zaštite pogotovo u kontekstu zadržavanja iste razine davanja građana za zdravstveni sustav.
Teza da je ubrzana privatizacija ključni preduvjet za poboljšanje ulaganja u RH neprihvatljiva je, jer iskustvo, a i nalazi državne revizije, daju argumenata tezi da je tek mali dio privatizacijskih projekata rezultirao povećanjem zaposlenosti te povećanjem kvalitete proizvoda i usluga uz niže cijene. Sindikati poboljšanje ulagačke klime u RH vide prije povezane uz uspjeh povećanja učinkovitosti pravosuđa, smanjenja mita i korupcije, povećanje kompetencije u državnoj upravi te uz predvidivi i stabilan zakonodavni okvir. Ubrzanje privatizacije gdje se socijalni partneri samo obavještavaju o istom nije u duhu tradicije socijalnog partnerstva upravo članica EU. Nejasno je da li se nastavak privatizacije planira prema postojećem zakonodavnom okviru, netransparentno i u uskom krugu nositelja političke moći, ili će mu prethoditi izrada nove strategije, novog zakona, te utvrđivanje uvjeta i modela privatizacije koji bi osigurali najbolja dugoročna rješenja za radnike. Stoga sindikati zahtijevaju da ih se uključi u sve etape, te da predstavnik sindikata bude zastupljen u Upravnom odboru Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Proces liberalizacije i deregulacije u sferi usluga te zakonskih monopola donosi značajne promjene ne samo po položaj radnika u tim poduzećima već i na standard građana kroz politiku cijena, uvjete pružanja usluga i dr. Stoga sindikati smatraju neophodnim da predstavnici socijalnih partnera budu direktno uključeni u rad neovisnih regulatornih agencija sukladno praksi zemalja članica EU, a u duhu uspostave socijalne komponente na liberaliziranim i dereguliranim tržištima (energetika, telekomunikacije, zaštita tržišne usluge).
Predstavnici Misije izrazili su zadovoljstvo razinom rasprave, pri čemu nisu zaboravili sindikalne središnjice uputiti na ponovnu raspravu o tim pitanjima sa socijalnim partnerima, prvenstveno Vladu RH.
