Zabrana diskriminacije ustavna je kategorija. Činjenica je da Republika Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon, kojim bi na jedinstven način uređivala problematiku suzbijanja diskriminacije, pa su se odredbe o suzbijanju diskriminacije regulirale raznim pojedinačnim zakonima. S obzirom da je Hrvatska u tijeku usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, proizlazi potreba da se pitanje jednakosti i suzbijanja diskriminacije zakonski regulira na cjelovit način, a prema standardima koje propisuje regulativa Europske unije.
Jedinstveni antidiskriminacijski zakon
Upravo u cilju usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske na području diskriminacije, a slijedom obveza koje proizlaze iz Akcijskog plana za usklađivanje zakonodavstva i stvaranje potrebnih administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu pravne stečevine EU, na pregovaračkom
području poglavlja 19., Socijalna politika i zapošljavanje, Vlada RH je, pokrenula postupak izrade nacrta prijedloga jedinstvenog antidiskriminacijskog zakona, čije se donošenje očekuje u trećem kvartalu ove godine.
Zakonom oštro suzbijati diskriminaciju
Zakon je iznimno značajan i važan iz više razloga. Jedna od temeljnih intencija pri izradi ovog prijedloga Zakona bila je da se suzbije diskriminacija u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje, kao, primjerice, u području rada i zapošljavanja, obrazovanja, znanosti i športa, socijalne sigurnosti, koja uključuje: socijalnu skrb, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, članstva i djelovanja u sindikatima itd.
Važno je istaknuti da je u predmetnom prijedlogu Zakona definiran i pojam višestruke diskriminacije, budući da je praksa pokazala da se diskriminacija može događati po više osnova, a često je slučaj da jedan vid diskriminacije zbog toga ostane nezapažen.
Krovno neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije bit će Ured pučkog pravobranitelja.
Žrtvama diskriminacije i svim osobama koje su nazočile diskriminaciji, sukladno odredbama ovog Zakona, omogućuje se zaštita od daljnje diskriminacije. Osim toga, Zakonom je predviđena obaveza državnih tijela da sprječavaju diskriminaciju koja se može dogoditi u djelokrugu njihova rada, te da diskriminaciju što ažurnije prijavljuju. Nadalje, ne samo da će se građani štititi od diskriminacije, već i od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja (mobbing).
Sindikatima aktivna legitimacija za utuženje
U Zakonu su vrlo detaljno razrađene postupovne odredbe koje predviđaju podnošenje više različitih tipova tužbi, a sve u cilju sudske zaštite žrtava diskriminacije. Važno je spomenuti da će sindikati dobiti mogućnost u ime žrtava diskriminacije tužiti pred sudom, a ukoliko se utvrdi da su radnici ili članovi sindikata bili diskriminirani po bilo kojoj osnovi, sindikati će biti ovlašteni i zastupani u tužbama za naknadu štete.
Donošenje ovoga Zakona građanima će biti omogućeno da na adekvatan način zaštite svoje pravo na jednake mogućnosti, ukoliko je ono povrijeđeno. U Republici Hrvatskoj po prvi put će biti uspostavljeno krovno antidiskriminacijsko tijelo u vidu pučkog pravobranitelja, koji će biti zadužen za nadzor svih aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj odvijaju na području suzbijanja diskriminacije. Uspostavit će se i statističko praćenje slučajeva diskriminacije.
Nadamo se samo da primjena ovoga Zakona, kao što to obično biva u Hrvatskoj, neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.
