Iako je Vlada odlučila minimalnu plaću u Hrvatskoj iduće godine povećati za samo 131 kunu, odnosno na 2.752 kune, ne stišavaju se negodovanja poslodavaca. To će, kažu, povećati cijenu njihovih proizvoda i usluga, čime će “izgubiti konkurentnost” u odnosu na suparnike iz Europske unije. Međutim, strahovanja poslodavaca nisu previše opravdana.
Vlada poslodavcima nadoknađuje novac
Vlada se unaprijed pobrinula da poslodavcima nadoknadi novac koji će radnicima isplatiti za povećane minimalce. Zbog smanjenja poreza i doprinosa, poslodavci će biti rasterećeni za oko pola milijarde kuna – koje će se dijelom preliti u džepove zaposlenih, i to na štetu državnoga proračuna. Strahovanja poslodavaca nisu utemeljena jer su realne plaće u Hrvatskoj nakon krize iz 2008. doživjele najveći pad u EU, nakon Grčke. U svim novim, tranzicijskim članicama Unije plaće su zaostajale, iako je produktivnost rasla. Ali u Hrvatskoj su se rekordno srozale – s 43 na 37 posto prosjeka zapadne Europe, prema istraživanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI).
U gotovo svim novim članicama EU plaće ove godine rastu daleko brže nego u Hrvatskoj, a najbrže upravo minimalne plaće. Dok hrvatske prosječne plaće rastu prema stopi od oko 5 posto, kao u Poljskoj, u Češkoj rastu 7 posto, u Bugarskoj 10, u Mađarskoj 13, a u Rumunjskoj 15 posto na godišnjoj razini.
Druge zemlje trče brže od Hrvatske
Ukratko, poduzetnici i investitori zasigurno neće morati pobjeći iz Hrvatske zato što je Vlada bruto minimalac sada povećala na 455 eura. Pitanje je kamo će otići. Sve usporedive zemlje trče brže od Hrvatske, koja pada na dno EU, s Bugarskom. Za usporedbu, u Rumunjskoj je bruto minimalac početkom 2017. iznosio 280 eura, iduće godine skočit će na 440 eura, a 2020. na 527 eura, prema programu rumunjske vlade. Usprkos pohvalnom povećanju minimalca, Hrvatska, nažalost, ostaje među zemljama koje računaju da će investitore privlačiti i gospodarstvo razvijati na temelju jeftine radne snage. Hrvatska je ostala škrta prema svojim radnicima. Što se ostalih zemalja srednje Europe tiče, to je definitivno prošlo.
Nužna preraspodjela na štetu kapitala
Mnogi strani, a i domaći, investitori godišnje izvlače iz zemlje milijarde eura, a mogli bi dio tog novca ostaviti radnicima za veće plaće. Neprihvatljivo je da se Hrvatska, kao i čitava Europa, podijelila na uzimatelje profita i na jeftine radnike. U većini tranzicijskih zemalja EU odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada, prema običaju, kasni za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati populistima.
