Na poziv državnog tajnika za rad Krešimira Rožmana, 15. veljače 2010. godine održan je sastanak predstavnika Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva s predstavnicima socijalnih partnera.
Na sastanku se raspravljalo o potrebi početka druge faze izmjena Zakona o radu (koja bi uključivala tehničke ispravke odredbi ZOR-a koje se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom, kao i raspravu o interesnim institutima iz ZOR-a). Pri tome valja naglasiti da su predstavnici MINGORP-a bili suzdržani u odnosu na ponovnu izmjenu ZOR-a, čija je izmjena omogućila zatvaranje pregovora u poglavlju 19., s obzirom da bi ponovna izmjena ZOR-a značila i ponovno otvaranje Poglavlja 19.
Pri tome su predstavnici MINGORP-a naglasili da iako Europska komisija ne zabranjuje da se o Zakonu ponovno raspravlja, ponovno otvaranje pregovora oko članaka ZOR-a s kojima je RH usklađena, moglo bi imati za posljedicu i ponovno otvaranje Poglavlja 19. pristupnim u pregovorima s Europskom unijom. Ujedno su naglasili da jednako tako valja imati na umu da će ZOR ionako morati izmijeniti u dijelu koji će se odnositi na novu pravnu stečevinu (kao npr. kada se usvoji nova Direktiva o radnom vremenu, usklađivanje s novom Direktivom o europskom radničkim vijećima itd.).
Sve strane su iskazale spremnost započeti razgovore o mogućim budućim izmjenama ZOR-a u odnosu na tehničke popravke Zakona, kao i u odnosu na sva interesna pitanja. U cilju kvalitetnije pripreme za predstojeći proces izmjena ZOR-a, svaka strana (Vlada, poslodavci i sindikati) će u roku od 20 dana (najkasnije do 8. ožujka 2010. godine) pripremiti polazišne analize postojećeg stanja u području radnih odnosa u kojoj će ukazati na postojeće probleme u primjeni ZOR-a, kako bi se o istima tijekom predstojećeg procesa raspravljalo i po mogućnosti postigao kompromis oko načina uređenja određenih interesnih instituta iz ZOR-a. U cilju ujednačene primjene novog ZOR-a MINGORP će organizirati jednodnevno savjetovanje na kojem bi se raspravile sve one odredbe ZOR-a koje su se do sada pokazale manjkavima i lošima u praksi, kako bi na navedenom skupu socijalni partneri i Vlada zauzeli jedinstveni stav u pogledu načina primjene istih u praksi.
Nova reprezentativnost sindikalnih središnjica
Prošlo je skoro dvije godine od zadnje posjete stručnjaka Međunarodne organizacije rada na kojem su se sindikalne središnjice dogovorile o kategorijama kriterija za reprezentativnost sindikata i sindikalnih središnjica. Tom prilikom je, podsjetimo, dogovoreno da se reprezentativnost središnjica treba temeljiti na kriterijima ukupnog broja članova sindikata, kojeg treba povećati sa 15.000 na 50.000, na teritorijalnoj pokrivenosti i pokrivenosti u određenom broju djelatnosti, određenom broju zaključenih kolektivnih ugovora, itd.
Nakon gotovo dvije godine šutnje sindikata u vezi Zakona o reprezentativnosti, Vlada RH je preuzela inicijativu u odnosu na donošenje Zakona, te je prošlog ljeta uputila prijedlog Zakona na mišljenje MOR-u. Predstavnici MINGORP-a su socijalne partnere upoznali i s mišljenjem MOR-a o prijedlogu Zakona, koji u pogledu određenih odredbi iskazuje sumnju o njihovoj usklađenosti s standardima MOR-a. Tako se Zakonom kao kriteriji za reprezentativnost predlažu: da je središnjica upisana u Registru udruga koji se vodi u ministarstvu nadležnom za rad (u Knjigu udruga više razine najmanje 36 mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanjem reprezentativnosti), da ima najmanje 50.000 članova koji plaćaju članarinu udruženim sindikatima, da preko svojih podružnica ili sindikata udruženih u nju djeluje u najmanje četiri područja djelatnosti utvrđene Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, od kojih u svakoj mora okupljati najmanje 5.000 članova, da preko svojih podružnica ili sindikata udruženih u nju djeluje na području najmanje 11 županija u Republici Hrvatskoj, od kojih u svakoj od županija mora okupljati najmanje 4.000 članova, ili zapošljavati najmanje jednu osobu, da zapošljava najmanje 10 zaposlenih, od čega najmanje 5 zaposlenih s visokom stručnom spremom, da udružuje najmanje 5 sindikata na nacionalnoj razini (djelatnosti ili poduzeća), a koji su upisani u Registar udruga koji se vodi u ministarstvu i koji dio sindikalne članarine izdvajaju za financiranje udruge, da je stranka najmanje tri kolektivna ugovora različitih djelatnosti na nacionalnoj razini, bilo da ih je sklopila, ili su ih sklopili sindikati udruženi u nju.
Reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje
Kada je riječ o sindikatima za kolektivno pregovaranje, Vlada predlaže utvrditi različite kriterije sindikata u odnosu na činjenicu jesu li udruženi u reprezentativnu sindikalnu središnjicu (u kojem slučaju bi sindikat trebao ispunjavati niže kriterije za reprezentativnost ukoliko je udružen u središnjicu), te u odnosu na činjenicu djeluje li sindikat na razini djelatnosti ili se radi o “kućnom” sindikatu (u slučaju da je riječ o granskom sindikatu, tada bi ti sindikati trebali ispunjavati niže kriterije u usporedbi sa sindikatima na razini poslodavca).
Ujedno se predlažu novine u pogledu postupka utvrđivanja reprezentativnosti, koji bi bio brz i učinkovit.
Nakon što sindikalne središnjice razmotre Nacrt prijedloga Zakona i očitovanje MOR-a, MINGORP će sazvati novi sastanak kako bi se isto pitanje raspravilo.
