Prema kraju svibnja Hrvatski zavod za zapošljavanje ulazi s približno 121 tisućom nezaposlenih radnika, oko 40 tisuća manje nego lani u isto vrijeme i oko 27 tisuća manje nego na kraju 2018. godine.
Više od polovice nezaposlenih su žene, svaki četvrti je u dobi od 29 godina, a približno 40 posto, odnosno oko 53 tisuće, dugotrajno je nezaposleno. To su ljudi koji žele raditi, ali posao ne mogu naći godinu i više dana i usprkos tome što se posljednjih godina u Hrvatskoj stvara oko 30 tisuća novih radnih mjesta godišnje.
Gleda li se uobičajena fluktuacija radne snage, mogućnosti da se nađe neki posao je i više, ali većinom u tradicionalnim radničkim zanimanjima te u sektoru usluga povezanih s turizmom. Osim zanimanja vezanih za turizam i trgovinu, među deset najtraženijih zanimanja probili su se i vozači, koje vlasnici prijevozničkih tvrtki sve više traže jer vozača nedostaje po cijeloj Europi pa je ta profesija jedna od najmobilnijih.
Trenutačno je oglašeno samo dvjestotinjak natječaja u kojima se traže inženjeri svih boja ili ekonomisti, dok je broj natječaja u kojima se traže pravnici ispod stotinu.
Ugovori na određeno su i dalje dominantan oblik zapošljavanja s 93 posto udjela. Primjerice, u travnju se s burze odjavilo oko 21 tisuće osoba jer su dobili posao, no samo njih 1488 radi s ugovorima na neodređeno.
Poslodavci kažu da i dalje teško dolaze do radnika. Analitičari Ekonomskog fakulteta u Zagrebu navode da je prvi kvartal ove godine donio rast građevinskog sektora, potrošnje u trgovini na malo, industrijske proizvodnje i izvoza, no tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji.
Rast zaposlenosti stagnira oko 2,2 posto. U ožujku je usporio rast bruto plaća na 2,8 posto godišnje. Prosječna neto plaća u travnju bila je 6464 kune. Na državnoj je burzi trenutačno oglašeno oko 20 tisuća radnih mjesta. Najveći broj oglasa se odnosio na središnju Hrvatsku. Kod poslodavaca u inozemstvu najviše su bili traženi kuhari, radnici u proizvodnji, vozači, elektrotehničari te autoserviseri.
