Smijeh utječe na svaki dio našeg tijela

Smijeh je toliko često ljudsko iskustvo da zaboravljamo koliko je taj smijeh u biti čudan i neobičan.

Opće je poznata stvar da smijeh ima medicinske koristi. U posljednjih nekoliko godina, grupa znanstvenika pokušava otkriti fiziologiju smijeha i prirodu tih dokazivih koristi. Razumije se, još dosta posla na tom području treba obaviti. Međutim, početni rezultati su ohrabrujući. Sve ukazuje da je smijeh zaista dobar za nas.

Smijeh je duboko usađen u našu evoluciju, javljajući se prije jezika. Smijeh zahvaća čitavo tijelo. Ako je to vic koji čujemo, fenomen započinje u slušnim živcima u ušima. Ako je to neka duhovita karikatura, program bude aktiviran očima. Ako tata škaklja svog sina, živci u sinovljevoj koži šalju električne impulse u kičmenu moždinu i dalje prema mozgu.

Bez obzira na uzrok smijeha, nitko ne zna u potpunosti što se događa za vrijeme smijeha. Istraživanja su u tijeku. Ona ukazuju da se u to vrijeme u mozgu događaju kemijski procesi koji stimuliraju one dijelove mozga koji čine da se čovjek osjeća dobro. Nešto slično onome što se događa kada jedemo čokoladu ili kad vodimo ljubav.

Kad se smijemo, povećava se krvna cirkulacija u licu koja mu daje lagano rumenilo i sretan izgled. Ako je smijeh snažan, mogu se pojaviti i suze. A suze, bez obzira jesu li potekle od sreće ili tuge, mogu smanjiti simptome stresa. Nakon epizoda smijeha, slina sadrži veću razinu kemijskih tvari koje povećavaju obrambene, imunološke funkcije organizma. Grohotom se smijati odlična je vježba za dijafragmu. Tada pluća izmjenjuju mnogo više zraka nego obično i tako obogaćuju krv s kisikom.

Za vrijeme dobrog smijeha krvne se žile šire, što ima povoljan učinak na cirkulaciju i smanjuju se šanse za nastanak krvnog ugruška.

Sve upućuje na to da smijeh ima i određeni energetski učinak, to jest povećava toleranciju na bol. Osim toga, srdačan smijeh izaziva kontrakciju glavnih mišićnih grupa u tijelu, što znači da je smijeh i tjelovježba. Kad se čovjek smije, ubrzava se ritam srčanih otkucaja i krvni tlak raste, da bi nakon toga te vrijednosti pale ispod temeljnih, početnih vrijednosti. Isto kao i kod tjelovježbe. Dakle, moglo bi se kazati da smijeh može biti važna i korisna tjelovježba za starije i bolesne osobe koji ne mogu izaći i vježbati na otvorenom.

Razumljivo, smijeh izgara i nešto kalorija (otprilike 1,3 kalorije na minutu). Što se više smijete, više kalorija izgarate (jogging izgara oko 10 kalorija na minutu). Svaka kalorija je važna! Smijati se 15 minuta dnevno, kroz godinu dana može skinuti dva suvišna kilograma tjelesne težine i to nije nešto čemu bi se trebalo smijati!

Na kraju, evo i jednog vica. Možda se netko od vas i nasmije: Štefova žena rodila blizance. Nedugo iza toga posjetio ga prijatelj Joža i zapita ga: Čuj, Štef, jesu li ti blizanci jednojajčani ili dvojajčani?“ Štef mu odgovori: „Bogme, Joža, da ti praf velim, ne znam. Znam samo da je jedan dvojajčan, a drugo je curica“.