Uoči Međunarodnog praznika rada četiri partnerske sindikalne središnjice (SSSH, MHSJS, HUS i Sindikat usluga UNI-Cro) započeli su kampanju borbe protiv rada “na crno”, te 2005. godinu proglasili – Godinom borbe protiv rada “na crno”.
Od svibnja do danas poduzete su brojne aktivnosti sindikalnih središnjica koje su usmjerene na suzbijanje ove, danas, vrlo raširene pojave. Tiskan je letak, kojem je svrha bila educirati radnike o negativnim posljedicama rada “na crno” uz navođenje osnovnih informacija o tome kako prijaviti poslodavca i kome; održane su dvije tiskovne konferencije, kako bi se upoznala javnost s rezultatima kampanje; brojne prijave oblika rada “na crno” proslijeđene su Državnom inspektoratu; s gradom Kutinom započelo se s pilot projektom “Kutina – grad bez rada na crno”, te su poduzete još brojne druge aktivnosti.
Podršku je iskazao i najviši vrh Vlade RH
Upravo u cilju rasprave o dosadašnjim rezultatima kampanje sindikalnih središnjica, očekivanjima, kao i perspektivama u borbi protiv sive ekonomije, odnosno rada “na crno”, kao samo jednog pojavnog oblika sive ekonomije, dana 25. listopada 2005. godine u Novinarskom domu u Zagrebu održana je godišnja Konferencija pod nazivom “2005. – Godina borbe protiv rada na crno”.
Koliko je tema važna i aktualna pokazuje i činjenica da je svoju podršku naporima sindikalnih središnjica u borbi protiv rada “na crno” iskazao i najviši politički vrh Vlade RH. Naime, konferenciji su prisustvovali dr.sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade RH, Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade RH i Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva. Osim imenovanih, konferenciji su prisustvovali i Ilija Tadić, glavni državni inspektor, pojedini saborski zastupnici, predstavnici pojedinih gradova, predstavnici sindikata i poslodavaca.
Pilot projekt – “Kutina-grad bez rada na crno”
U svom uvodnom izlaganju Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske naglasila je da je kampanja četiri sindikalne središnjice polučila odgovarajuće rezultate i da, iako su mnogi mislili da će kampanja ostati samo na razini deklaracije, rezultati kampanje pokazuju da su se do danas postigli i konkretni rezultati. Kao jedan od pozitivnih primjera može poslužiti i grad Kutina, koji je u suradnji sa SSSH, potpisao Sporazum o aktivnostima na provedbi projekta “Kutina-grad bez rada na crno”, čime su se predstavnici lokalne vlasti obvezali maksimalno doprinijeti u borbi protiv rada “na crno”.
Država godišnje gubi 10 milijardi eura!
U svom obraćanju sudionicima Konferencije premijer Sanader je naglasio da Vlada RH pruža maksimalnu podršku sindikalnim središnjicama u provedbi kampanje u borbi protiv rada “na crno”, a čemu govori u prilog i činjenica da je državi u interesu iskorijeniti rad “na crno”, s obzirom da država godišnje gubi oko 10 milijardi eura zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Nadalje je istaknuo da će Vlada RH poduzeti sve kako bi sustavno i institucionalno djelovala na uzroke pojave rada “na crno”. U tome smjeru je Vlada RH izradila i usvojila Mjere za suzbijanje sive ekonomije. Ujedno je pozvao sve gradove u Hrvatskoj da se pridruže projektu sindikalnih središnjica i da daju svoj doprinos u borbi protiv rada “na crno”.
Ukupno je 5.250 osoba prijavilo rad “na crno”
Dušanka Marinković Drača, voditeljica Odjela za industrijsku demokraciju pri SSSH, upoznala je prisutne s rezultatima kampanje borbe protiv rada “na crno”. Pri tome je naglasila da je od dana početka kampanje do danas prijavljeno 1710 slučajeva neprijavljenog rada, u 942 slučaja poslodavac nije isplaćivao plaću, u 1388 slučaja prijavljeno je neplaćanje prekovremenog rada, dok je u 763 slučaja zabilježen rad duži od punog radnog vremena. Ukupno je 5.259 osoba sindikatima prijavilo oblike rada “na crno”. Državnom inspektoratu je ukupno podnijeto 350 prijava, koji je, temeljem prijava sindikata, do danas Prekršajnom sudu podnio 82 prekršajne prijave. Ujedno je naglasila da je s Državnim inspektoratom ostvarena iznimna suradnja, što se pak ne bi moglo reći i za Poreznu upravu, koja sindikatima ne dostavlja povratnu informaciju o aktivnostima koje su poduzete kako bi se kaznili poslodavci koji uredno ne podmiruju svoje obveze prema državi.
Neophodna je aktivnija uloga radničkih vijeća
Dok se u drugim zemljama EU rad “na crno” rješava u okviru mjera aktive politike zapošljavanja, u Hrvatskoj još uvijek nisu donijete nove mjere politike zapošljavanja, nakon što je Vlada RH ukinula prethodne. Nadalje se kao problem javlja i pretjerana birokracija, neumreženost i nekoordiniranost državnih institucija, i nesklonost pojedinaca da prijavljuju rad “na crno” zbog straha da ne izgube jedine izvore prihoda, pa makar oni i bili “na crno”. S obzirom da je Zakonom o radu utvrđeno ovlaštenje radničkog vijeća da pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju, radnička vijeća bi se morala aktivno uključiti u suzbijanje rada “na crno”, te češće koristiti svoje zakonom utvrđeno pravo i, na svojim sjednicama raspravljati o načinu suzbijanja takve pojave.
Rad “na crno” je pojava koja zahtijeva sveobuhvatne aktivnosti, ne samo sindikata, već i poslodavaca i Vlade. Kampanja sindikata u borbi protiv rada “na crno” se nastavlja. Zbog same činjenice da je pobudila veliku zainteresiranost javnosti i radnika, i da ih je osvijestila o negativnim učincima takvog rada, koji se odražavaju na materijalni položaj radnika, ali i na njegovo dostojanstvo, možemo reći da smo puno postigli!
