Sramotno tumačenje Zakona o minimalnoj plaći

Sramotno tumačenje Zakona o minimalnoj plaći

Posljedica je to stupanja na snagu odredbi Zakona o minimalnoj plaći, prema kojima će se iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. te za svako sljedeće jednogodišnje razdoblje, uskladiti s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prethodnu godinu, i to na način da se udio minimalne plaće u prosječnoj plaći uveća za postotak gospodarskog rasta u prethodnoj godini.

Prosječna bruto plaća u državi prošle je godine iznosila 7544 kune, a udio minimalne plaće u njoj bio je 39 posto. Kako je realni rast gospodarstva u 2008. iznosio 2,4 posto, udio minimalne plaće se, sukladno zakonu, povećava za taj postotak i sada iznosi 41,4 posto, što na prosječnu plaću iz prošle godine daje novi iznos »minimalca« od 3123,22 kune. No…

Državni zavod za statistiku objavio je (NN 65/09., 5. lipnja 2009. godine) Odluku da visina minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. svibnja 2010. u Republici Hrvatskoj iznosi samo 2.814 kuna. Ovo se temelji na suludom tumačenju zakona, koje čak nije palo na pamet niti poslodavcima ali zato je tu bio naš ministar Polančec. 

Poslodavci su za zamrzavanje

Poslodavci upozoravaju da rast minimalne plaće za posljedicu ima poskupljenje radne snage, i to u kriznim uvjetima, kada je upitan opstanak brojnih tvrtki. Stoga su iz redova poslodavaca prema sindikatima krenule inicijative zamrzavanja minimalca, što su, međutim, sindikati odbili. Pritom sindikati upozoravaju da će prosječan radnik čak i s uvećanom minimalnom plaćom teško moći skrpati kraj s krajem, to više što ona doseže samo 40 posto prosječne plaće za ožujak ove godine. Upitno je i kako će se taj zakon u praksi provoditi, posebice ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj nema precizne evidencije o broju ljudi koji rade za minimalnu plaću.

DZS traži tumačenje

Državni zavod za statistiku traži u međuvremenu tumačenje članka 4. stavka 3. Zakona o minimalnoj plaći. Članak je sporan, jer osim što ne odgovara potpisanim zaključcima tripartitnog sastanka vezanog uz zakon o minimalnoj plaći, moguće ga je tumačiti na više načina.

Tumačenje u Lideru

Dva tumačenja, nedavno su se pojavila u javnosti. Marija Zuber je u zadnjem broju Lidera izračunala varijantu koju su sindikati na pregovorima dogovorili (progresija 39%, 39,936%, …), prema kojoj je: Formula za izračun minimalne plaće = prošlogodišnja prosječna plaća* (omjer minimalne i prosječne u pretprošloj godini + minimalna/prosječna * Realni rast BDP-a/100) (množenje) (ili matematički jednostavnije MIN = prosjek * OMJER*(1+BDP)) ova plaća (što smatram najpravednijim) bi iznosila 3.013 kn ili 265 kn više nego u 2008. godini.

Tumačenje u Jutarnjem listu

U Jutarnjem listu, po tumačenju iz NHS-a objavljen je drugi izračun, koji slijedi ono što točno u zakonu i piše…da se udio minimalne svake godine uveća za stopu rasta BDP-a (zbrajanje) (progresija 39%, 41,4%, …). Formula = prošlogodišnja prosječna plaća* (omjer minimalne i prosječne u pretprošloj godini + Realni rast BDP-a/100) ili matematički jednostavnije MIN = prosjek * (OMJER +BDP) – u ovom slučaju plaća bi iznosila 3.123 kn ili 375 kn više nego u 2008.

Tumačenje Polančeca

Polančec je ponudio treće tumačenje, koje nikome nije palo na pamet – on stavak 3. tumači na sljedeći način. Udio minimalne plaće u prosječnoj nije 39%, već minimalnu plaću od prošle godine dijeli sa prosječnom plaćom (2.747 kn : 7.544 kn) i dobiva 36,41%. Ovo je potpuno pogrešno, jer stavak 2. istog zakona definira udio od 39%. Ministarstvo zatim koristi prvu metodu (množenje) te dobiva da je udio minimalne plaće u prosječnoj 37,29%, 2.813 kn ili 66 kn više nego u 2008. godini. Polančec je ovo tumačenje, u ovom obliku, poslao Državnom zavodu za statistiku.

Sindikati moraju braniti minimalnu plaću!?

Sindikati, većina, inzistirat će na zbrajanju, a postoji mogućnost da i podignu tužbu. SSSH se u pregovorima prešutno priklonio poslodavcima, iako su upozorili na moguća dvojbena tumačenja, i nisu imali nikakve primjedbe. NHS je čvrst u svom tumačenju zbrajanja i predlaže da Vlada potpomogne minimalnu plaću direktnom potporom. Sindikati moraju braniti minimalnu plaću kada će solidno naštetiti Vladi: prvo, izmijenili su potpisane zaključke, drugo, donijeli zakon koji je kontradiktoran (39% nije 2.747 kn), treće, tumače ga na pogrešan način. Ako sindikati šute naštetit će sami sebi jer tako preuzimaju dio krivnje za njihovu nesposobnost. Zanimljivo je da se nedugo nakon rasprave o ovoj zavrzlami oglasila i Crkva, u svim novinama, gdje se ponovno naglašava dimenzija krize.