Što je pljačka banke prema njenom osnivanju

Svojedobno je njemački pisac Bertold Brecht rekao: „Što je pljačka banke prema njenom osnivanju“. Ta njegova izreka može se u punoj mjeri primijeniti na Hrvatsku. Dok je u našoj zemlji jedna trećina građana izložena riziku od siromaštva, u isto vrijeme, ili upravo zbog toga, bankari ostvaruju izvrsne poslovne rezultate.

Dobit vlasnika banka je iznadprosječna. Ne prolaze loše ni zaposlenici tih finacijskih istitucija. Prosjek plaća u bankama dvostruko je veći od hrvatskog prosjeka, odnosno dvostruko veći od zaposlenih u obrazovanju. Godišnja pak  primanja bankarskog menadžerskog sloja mjere se u mlijunama kuna.

Da bi netko imao, drugome se mora oduzeti. Dobit banaka nastaje na velikoj razlici kamata koje plaćaju oni koji od banke uzmaju kredit i kamata koje banke plaćaju na štednju građana. Najveći dio sredstava s kojima banke barataju upravo čine štedni ulozi građana. Neki postupci koje banke poduzimaju kako bi ostvarili što veću dobit beskrupulozni su i krajnje nepravedni. Dobar primjer je slučaj „švicarski franak“. Velik broj građana čiji kredit je vezan uz tečaj švicarskog franka gurnuti je u krajnju bijedu. Pri tome treba naglastiti da se uopće ne radi o kreditima u švicarskim francima, jer švicarske franke ni banke ni oni koji su kredit uzeli, nisu vidjeli. Riječ je samo o načinu obračuna kunskih kredita. Banke mogu bez problema te kredite isto tako fiktivno vezati uz euro a da pri tome njihov zarada uopće ne  bi došla u pitanje. Međutim, bankari koriste priliku što je tečaj franka vrtoglavo rastao da bi zaradili ekstra profit. Što tako mnoge građane Hrvatske žive deru, njih uopće nije briga.

Uz sve to, uvjeti pod kojima se odobravaju krediti krajnje su nejasni. Uz kamatu, koja se može mijenjati kako se bankarima svidi, tu su i mnogobrojne naknade počevši od nakande za obradu kredita pa na dalje. Dužnici često također ne znaju da prvo otplaćuju kamatu na kredite a tek onda glavnicu. Stoga oni koji žele kredit otplatiti prije roka ostaju neugdno iznenađeni kada doznaju da im je kredit, nakon višegodišnje otplate, veći nego onda kada su ga uzeli.

Kamate na kredite su danas takvi da oni guše poduzetničke aktivnosti. Malo koja djelatnost može podnijeti kamatu od osam ili više posto. Svi se slažu da su skupi krediti jedna od osnovnih razloga zamiranja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Banke se zbog toga ne uznemiruju. Veći do svoje aktivnost usmjeruju prema građanima koji su zbog opće siromaštva primorani pristati na bilo kakve uvjete.

Današnji hrvatski bankarski sustav je zbog svega toga moralno problematičan. U kapitalizmu nemoralnost baš i nije tako veliki problem. No, problem je to što banke visokim kamatama guše gospodarsku aktivnost, nastojeći u ovim teškim trenucima ostvarivati zaradu kao da se u zadnje četiri godine nije ništa dogodilo.

Brecht je s pravom rekao: Što je pljačka banke prema njenom osnivanju.