Radnici u manjim poduzećima slabije su zaštićeni od radnika u srednjim i velikim poduzećima, pokazalo je istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI) i Europske konfederacije sindikata (ETUC). Nije to samo problem u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi. Oko polovice radne snage u Europi na radnom mjestu zastupa sindikat ili radničko vijeće, no kada se pogleda veličina tvrtke, onda je jasno da veliki i srednji sustavi drže do socijalnog dijaloga, dok je u malima on još uvijek u povojima.
Za takvu situaciju zaslužni su dijelom i potezi koje je zadnjih desetak godina povlačila Europska komisija. Naime, nastojeći potaknuti gospodarstvo, Europska komisija je olakšala poslovanje malim i srednjim poduzećima, u odnosu na ostatak gospodarstva. A takva deregulacija proizvela je i posljedice na radnu snagu.
Hrvatska na dnu sindikalne organiziranosti
Na razini 28 država članica Europske unije, oko 87% radnika u velikim poduzećima, odnosno tvrtkama s 250 ili više zaposlenih, predstavlja sindikat ili radničko vijeće. No, ta zastupljenost pada kako se smanjuje veličina poduzeća pa na razini srednjih poduzeća (s 50 do 249 zaposlenih) 70% zaposlenih zastupa sindikat ili radničko vijeće, no u malim poduzećima (10 do 49 zaposlenih) pokriveno je 30% radnika, a u mikro tvrtkama koje zapošljavaju 5 do 9 osoba svega 17% radnika ima sindikat ili radničko vijeće.
Kada se pogledaju pojedinačne zemlje, Hrvatska je na dnu ljestvice zajedno s Maltom, Poljskom, Portugalom, Mađarskom, Bugarskom i Estonijom. U svim tim zemljama manje od 5% zaposlenih kod sitnih poduzetnika je sindikalno organizirano. Na drugoj strani ljestvice su nordijske zemlje. Predvodnik je Švedska s više od 35% radnika sindikalno organiziranih u mikro poduzećima, dok je taj udio iznad 30% u Danskoj i Finskoj, ali i u Irskoj i Slovačkoj.
