Postoji nešto što zovemo ljudska priroda i što baš nije relativno. Ljudska priroda ima neke svoje zakonitosti, pravilnosti i ograničenja, te ne podržava nerealne modele uspjeha i predstave o uspjehu. Život ne podržava nerealne predstave o životu. Ono što je nerealno, otpada.
Čovjek se uglavnom nada uspjehu. Neuspjeh ga uvijek iznenadi. Neuspjeh je uglavnom predvidljiv (osim ako njegov uzrok nije neka »viša sila«, nešto što ne ovisi o čovjeku). I uspjeh je, uglavnom, predvidljiv.
Postoje sretni i uspješni ljudi. Uspješni u svim ključnim oblastima života – oni su u manjini. Ostali se jednostavno nisu dovoljno potrudili ili nisu imali dovoljno sreće. U najvećem broju slučajeva, ljudi se nisu dovoljno potrudili da učine sve ono što je potrebno da bi bili uspješni.
Život je rezultat svih naših izbora
Prisjetite se kako ste zamišljali svoj život kad ste bili mladi. Jeste li ga zamišljali ovakvim kakvim ga vodite? Ako ga niste zamišljali onako kako vam se dogodio, a većina ljudi je zamišljala nešto drugo, život drugačiji od onoga koji vodi, onda ste propustili shvatiti to da je vaš život rezultat svih vaših izbora. Zaboravili ste na činjenicu da ste odgovorni za vlastiti život, da samo vi upravljate njime i da svaki izbor ima svoju cijenu.
Birajući ponašanje, ono što mislimo, osjećamo i radimo, biramo i posljedicu – uspjeh ili neuspjeh u životu. Svi mi neprekidno biramo. Svaki dan po cijeli dan.
Naš život je rezultat svih naših izbora.
Uspio sam u životu, ispunjen sam!
Ljudi se bitno razlikuju po tome što smatraju važnim životnim ciljevima i vrijednostima. Razlikuju se po načinima na koje postavljaju ciljeve i po načinima na koje ih realiziraju. Ima onih koji smatraju da su vrijednosti relativne. Svako vrijeme i svako društvo nosi neke svoje vrijednosti. Postoji šarenilo u ciljevima kojima ljudi teže, u vrijednostima koje imaju, u načinima koje koriste da bi ostvarili sebe, ali to je samo vanjska slika. Bazično, u svojim osnovnim potrebama, u onome što se zove ljudska priroda, ljudi se veoma malo ili nimalo ne razlikuju. Naravno, čovjek često izvitoperi svoju prirodu, pa povjeruje u vrijednosti koje nisu njegove i odredi sebi ciljeve koji će ga odvesti dalje od sebe (to su obično vrijednosti ili modeli koje je usvojio tijekom odrastanja i odgoja).
Malo je vjerojatno da će, ako ne slijedi svoje bazične vrijednosti i ciljeve, doći do takve vrste uspjeha koja će ga ispuniti tako da može bez rezerve reći: »Da, uspio sam u životu. Ispunjen sam«.
Bazične, suštinske potrebe su gotovo iste kod svih ljudi. To ne znači to da su oni kao klonovi. Naprotiv, slijedeći prave suštinske potrebe izgledaju i ponašaju se autentično. Vanjski oblici ponašanja, operativni ciljevi, poslovi kojima se bave jesu različiti, ali u svemu tome postoje slični motivi i vrijednosti.
Ljubav, rad, istina, poštivanje drugih osoba
Te vrijednosti ih vode do ciljeva koje ostvaruju i kada ih ostvare, osjećaju da su uspjeli u onom što je suštinski bitno.
Čovjek je biće koje ima slobodnu volju i može birati i postavljati sebi ciljeve. Svakog dana, svakog trenutka i minute, mi radimo neke izbore i time određujemo vlastitu budućnost. Od toga kako čovjek bira, ovisi i to kako živi. Netko želi biti bogat, posjedovati lijepu kuću i auto, netko želi biti cijenjen i važan na visokom položaju, netko želi dobar brak i zadovoljstvo obiteljskim životom, netko želi dobre odnose i sklad s okolinom s drugim ljudima, netko želi raditi u izabranom zanimanju i uživati u tome i sl. Ove želje su različite i svaka za sebe, ako je ispunjena, predstavlja uspjeh. Ali pitanje je može li se biti uspješan u nekoj oblasti života, a neuspješan u drugim oblastima, a da to dovede do potpunog osobnog ispunjenja i zadovoljstva?
Različiti modeli i potrebe za uspjehom
Zadnjih 50 godina poznat je zapadni model uspjeha »american dream«, gdje je naglašena motivacija osoba za postizanjem uspjeha u biznisu i karijeri što se referira kroz individualno postignuće, natjecateljski duh i dominaciju.
Ovaj model uspjeha motivacija je za stvaranje profita i proizlazi iz potrebe za potrošnjom. Luksuzne kuće, automobili, stvari, potreba za egzotičnim putovanjima, stvaraju iluziju bogatstva. Motivator za rad i jedina mjera uspjeha je novac i stvari koje se novcem mogu kupiti.
New age filozofija (filozofija nove ere, novog doba) smatra da svijet prolazi kroz smjenu paradigmi, općeprihvaćenih shvaćanja, ulazi u doba kada se prihvaćeni načini mišljenja i djelovanja drastično mijenjaju pod utjecajem novih otkrića. Prema njihovim shvaćanjima, duhovno zdravlje i financijska dobrobit čovjeka usko su povezani. Prema tome, vrijedi ideja »vaša ekonomska realnost je onakva kakvom je stvorite«.
Kroz različite tehnike se postiže psihička podešenost za uspjeh. Djelovanjem na svjesnom i nesvjesnom nivou šalju se verbalne i audiovizualne poruke pozitivnog i stimulativnog sadržaja iz različitih, posebno konstruiranih softvera. Aktivnom i kreativnom vizualizacijom umu se daje snaga. Vizualizacija uspjeha i načini dolaženja do uspjeha dobar su način pripreme i podešavanja uma za uspjeh.
Psihologija džungle
U kriznim stanjima i vremenima raspada važećih društvenih normi i vrijednosti pojavljuju se i krizni modeli uspjeha. Različita pravila
vrijede u ratu i u miru. Kada dolazi do bitnih pomaka i raslojavanja društva, dolazi i do konfuzije vrijednosnog sustava, a time i modela uspjeha. U društvima u kojima ne funkcioniraju institucije, javno mišljenje i zakon, dominira psihologija džungle. Uspjeh je za jedne ono što dovodi do preživljavanja, a za druge prilika za dominaciju nad drugima. Bez obzira na to kojim je sredstvima uspjeh ostvaren – krađom, kriminalom, ratnim profiterstvom, uspješan je onaj koji IMA.
Nije važno što on jest, već koliko ima. Da bi imao, sve je dozvoljeno, osim ako ga ne uhvate.
Svjedoci smo takvih modela uspjeha na našim prostorima.
Pravila na putu do uspješnosti i ispunjenja
– Poznavanje pravila životne igre i pridržavanje »životnih zakona«.
Znanje o tome kako funkcionira život, odnosi među ljudima, ljudska priroda, društvo, sustav u kojem želimo uspjeti.
– Poznavanje sebe, vlastitih moći i nedostataka.
Spremnost da se razvijamo i otklonimo nedostatke (ono što ne vidimo, ne možemo ni promijeniti). Priznanje vlastitih nedostataka nužno je da bismo uopće usmjerili sebe na to da ih prevladamo. Prepoznavanje vlastitih sposobnosti nužno je da bismo te sposobnosti adekvatno usmjerili i iskoristili za uspjeh.
– Poznavanje svojih suštinskih želja.
Svatko je stvoren za nešto, u nečemu je najbolji, ima neku svoju misiju, svrhu postojanja. Ako čovjek promaši svoju suštinu, ako ne ostvari svoje suštinske želje, ne može doseći uspjeh u životu, ako je uspjeh mjera ostvarenosti, zadovoljstva i osjećanja ispunjenosti.
– Prioriteti
– sposobnost da se uoče prioriteti i rješavaju po hijerarhiji.
– Vizija
– jasno viđenje cilja – postavljanje ciljeva.
– Strategija
– planiranje, razvoj efikasnih životnih strategija.
– Upravljanje sobom. Posjedovanje i učenje vještina samoregulacije, vladanje sobom.
– Motivacija i disciplina. Strast.
– Krug podrške
– ljudi koji nas podržavaju i koje mi podržavamo. Vjera u sebe i druge ljude. Samopoštovanje i poštovanje drugih.
– Zdravlje.
– Istina. Odbacivanje svih samoobmanjivanja. Etika.
– Odgovornost
– spremnost da se odgovori zahtjevima situacije, fleksibilnost.
– Hrabrost
– spremnost da se suočimo s rizicima, da se izađe iz zone sigurnosti i proba nešto novo.
– Ljubav
– sposobnost da se voli – daje i prima ljubav. Sposobnost da se voli ono što se radi.
– Rad.
Uspjeh, dakle i pojmovno i praktično, predstavlja veoma kompleksno polje čovjekova života, bitnu determinantu njegova smisla i trajanja.
Preneseno: »Poruke«, mr. sc. Marija Orlić
