Riječ stres koristimo kad se osjećamo preplavljenima nizom situacija s kojima se teško nosimo. Razlozi više od polovice posjeta liječniku upravo su zdravstvena stanja prouzročena stresom. Ta stanja predstavljaju jedan od češćih uzroka bolovanja, ozljeda i nezgoda na radu, smanjenja produktivnosti. Istraživanja također upućuju na to da stres utječe na razvoj niza bolesti i stanja poput glavobolje, debljine, astme, želučanih problema, depresije i tjeskobe, a dovodi i do ubrzanog starenja. Iznenadni, akutni stres, posebice ako u nama izaziva intenzivnu ljutnju, može dovesti do srčanog udara, aritmije ili čak iznenadne smrti. Što stres dulje traje, pod većim smo rizikom da razvijemo neki zdravstveni problem.
Najviše stresa doživljavamo upravo zbog posla te bi stoga zakonodavac trebao staviti još veći naglasak na obvezu poslodavca da provodi prevenciju stresa kod radnika te da još veću pozornost usmjeri na to kako ga što više smanjiti.
