Podatak o prosječnoj isplaćenoj plaći u Hrvatskoj u iznosu od 6025 kn za svibanj rezultat je prosjeka koji ne odgovara pravom stanju. Istina je to da čak 66,8 posto zaposlenika prima neto plaću nižu od prosječne.
Porezna reforma potjerala je primanja prema gore i pokazala se najučinkovitijom mjerom za povećanje kućnog budžeta. Niži porezi ojačali su kupovnu moć bolje od socijalnih davanja. Uz pomoć nižeg poreza na dohodak i oporavka BDP-a, prosječna plaća u Hrvatskoj u godini dana narasla je za 320 kn.
No, kada se uzme u obzir struktura zaposlenih po iznosu plaća, vidi se zašto je Hrvatska među najsiromašnijim zemljama EU. Trećina zaposlenih ima primanja između 4000 i 6000 kn. Trećina zarađuje manje od 4000 kn pri čemu je više od 128.000 radnika koji rade za manje od 3000 kn mjesečno.
Takve plaće destimuliraju gospodarstvo jer veliki dio stanovništva nema dovoljno ni za osnovne potrebe. Velike plaće, one iznad 10.000 kn ima tek 72.000 radnika, a veću od 15.000 kn njih svega 18.000. Najbolje plaće imaju zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, a najniže zaštitari, trgovci te radnici u proizvodnji obuće i odjeće.
