U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske od 1. do 2. listopada 2004. godine u Dubrovniku održan je seminar za predstavnike sindikata koji okupljaju članstvo u sektoru usluga, udruženih u Savez samostalnih sindikata Hrvatske, odnosno Sindikat usluga UNI-Cro.
Naime, Sindikat usluga UNI-Cro je još u srpnju ove godine, sukladno zaključku Predsjedništva, Savezu samostalnih sindikata Hrvatske predložio da se paralelno s aktivnostima koje sindikalne središnjice poduzimaju u implementaciji Sporazuma o suradnji i otvaranju procesa pregovaranja o spajanju, organiziraju sastanci sindikata iz sektora usluga dviju sindikalnih središnjica, kako bi i na razini tih sindikata započela rasprava o predstojećem procesu spajanja sindikalnih središnjica, a s ciljem međusobnog usklađivanja stavova sindikata o otvorenim pitanjima, te u konačnici stvaranja jednog jedinstvenog sindikata usluga.
Pravovremeno započinjanje razgovora sindikata o otvorenim pitanjima pomoći će da se na vrijeme preveniraju problemi koji bi se mogli pojaviti u kasnijoj fazi provedbe procesa spajanja sindikata i sindikalnih središnjica.
Na seminaru u Dubrovniku okupili su se predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske, Hrvatskog sindikata pošte, Hrvatskog sindikata telekomunikacija, Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske, Sindikata radnika Privredne banke Zagreb, Sindikata prometa i veza, Hrvatskog sindikata neindustrijskih radnika i privatnih namještenika i Sindikata vatrogasaca Hrvatske.
Seminar je organiziran je kako bi se predstavnici sindikata usluga upoznali s iskustvima PAM-a (Sindikat usluga Finske) o procesu i načinu stvaranja jedinstvenog Sindikata usluga PAM, danas jednog od najvećih sindikata u Finskoj s oko 200.000 članova, i jednog od najbolje organiziranih sindikata u Europi u sektoru usluga.
Iskustva PAM-a o procesu udruživanja sindikata usluga u Finskoj, kojeg su na seminaru hrvatskim kolegama iznijeli Ann Selin, predsjednica PAM-a i Nicolas Elomaa, zaposlen u PAM-u kao savjetnik nadležan za kolektivno pregovaranje, pokazala su se iznimno korisnima za predstavnike sindikata u Hrvatskoj, i ukazala su na mnoge prednosti koje se mogu postići procesom udruživanja sindikata, a kojima u konačnici najviše dobivaju članovi. Takva pozitivna iskustva Finaca utjecala su na opredjeljenje sindikata u Hrvatskoj da se što prije započne sa spajanjem sindikata u sektoru usluga, kako bi se u konačnici osnovao jedinstveni sindikat u sektoru usluga, koji će kvalitetnije i učinkovitije štititi i promicati prava i interese svojih članova.
Tijekom izlaganja i kasnije rasprave pokazalo se da iako između Hrvatske i Finske postoje znatne političke, gospodarske, socijalne i kulturološke razlike, problemi s kojima se sindikati u Finskoj i Hrvatskoj danas susreću u svom radu vrlo su slični, i upravo zbog toga, iskustva Finaca dragocjena su sindikatima usluga u Hrvatskoj i u velikoj mjeri će pomoći da se sindikati unaprijed i kvalitetno pripreme za proces spajanja koji će najvjerojatnije uslijediti u narednom razdoblju.
Sastanak sindikata iz sektora usluga u Dubrovniku prvi je u nizu sastanaka koji se očekuju u narednom razdoblju, a koji će u konačnici, nadamo se, rezultirati jedinstvenim i snažnijim Sindikatom usluga.
[align=center][b]* * *
KRATKI PREGLED NAJVAŽNIJIH ISKUSTAVA “PAM” (Sindikata usluga u Finskoj) O PROCESU SPAJANJA SINDIKATA U SEKTORU USLUGA
(Seminar o spajanju sindikata u sektoru usluga, Dubrovnik, 1.-2. listopad 2004. godine)[/b][/align]
Od 1.-2. listopada 2004. godine u Dubrovniku održan je seminar na temu: “Spajanje sindikata u sektoru usluga – iskustvo nastanka PAM Sindikata usluga Finskoj”.
Na seminaru su izlagali Ann Selin, predsjednica PAM-a i Nicolas Elomaa, zaposlen u PAM-u kao savjetnik nadležan za kolektivno pregovaranje.
Navedenom seminaru prisustvovali su predstavnici sindikata iz sektora usluga dviju sindikalnih središnjica (Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata usluga UNI-Cro), odnosno Sindikata trgovine Hrvatske, Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske, Hrvatskog sindikata telekomunikacija, Hrvatskog sindikata pošte, Sindikata radnika Privredne banke Zagreb, Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Sindikata prometa i veza, Hrvatskog sindikata neindustrijskih radnika i privatnih namještenika, i Sindikata vatrogasaca Hrvatske.
Seminar je organiziran kako bi se predstavnici sindikata usluga upoznali s iskustvima PAM-a (Sindikat usluga Finske) o procesu i načinu stvaranja jedinstvenog Sindikata usluga PAM, danas jednog od najvećih sindikata u Finskoj s oko 200.000 članova, i jednog od najbolje organiziranih sindikata u Europi u sektoru usluga.
Finske kolege Ann Selin i Nicolas Elomaa, predavači na seminaru upoznali su predstavnike sindikata usluga u Hrvatskoj s povijesti, procesom i načinu osnivanja PAM-a.
Sindikat usluga u Finskoj “PAM” (Service Union United), danas jedan od najvećih sindikata u Finskoj nastao je 2000. godine spajanjem četiri sindikata u sektoru usluga (Sindikat radnika u trgovini, Sindikat posebno kvalificiranih, Sindikat održavanja i Sindikat ugostiteljstva i hotelijerstva).
[b]Razlozi spajanja:[/b]
–> Društvene promjene (globalizacija, nezaposlenost od oko 20%);
–> Osiguravanje većih pogodnosti za članove sindikata;
– ojačati pregovaračke pozicije,
– smanjivanje iznosa članarine,
– mogućnost utjecanja na donošenje političkih odluka,
–> Organizacijske promjene;
– promjene u javnom sektoru (mnoge službe u javnom sektoru postale su privatne putem outsourcinga),
– promjene u strukturi poduzeća (pojava sve većeg broja malih i srednjih poduzeća)
– promjene u poslovanju poduzeća uzrokovane pojavom globalizacije.
[b]Tijek procesa spajanja:[/b]
–> Razgovori o spajanju u jedinstveni Sindikat usluga PAM započeli su 1995. godine.
–> Svaki od 4 sindikata koji su sudjelovali u procesu spajanja izradili su izvješća o prednostima spajanja sindikata,
–> Razgovorima na svim razinama pokušalo se osigurati opredijeljenost članova upravljačkih tijela sindikata za početak spajanje sindikata,
–> osnovane su radne grupe koje su radile na implementaciji spajanja sindikata,
–> konzultantske kuće su izradile izvješća o strukturi i načinu rada svakog od sindikata koji je sudjelovao u procesu spajanja, o prednostima spajanja sindikata, kao i provedbeni plan spajanja sindikata,
–> konačna odluka o spajanju donijeta je 2000. godine,
–> proces spajanja tekao je na način da je najveći sindikat (Sindikat radnika trgovine) i dalje nastavio postojati, ali pod drugim imenom, odnosno “PAM”, i uz novi Statut, dok su manji sindikati prestali postojati na način da su se spojili u novonastali sindikat.
[b]Procesi nakon spajanja:[/b]
–> tijekom prijelaznog razdoblja od dvije godine broj članova tijela sindikata bio je znatno veći,
–> broj pojedinih članova u Skupštinu sindikata određivao se prema broju članova svakog od pojedinog sindikata,
–> odlučeno je da će se o predsjedniku novonastalog sindikata odlučiti na način da predsjednik PAM-a tijekom prijelaznog razdoblja bude predsjednik sindikata s najvećim brojem članova,
–> prvi izbori za tijela sindikata održali su se 2002. godine.
[b]Faktori uspjeha:[/b]
–> potpuna predanost izvršnih tijela svih četiri sindikata u implementaciji postupka spajanja,
–> dobro međusobno poznavanje sudionika procesa spajanja,
–> dobra informiranost članova svakog od sindikata o tijeku procesa spajanja sindikata,
–> kvalitetan zajednički rad sindikalnih povjerenika i osoblja sindikata na implementaciji spajanja (redovno su u sindikalnim glasilima objavljivani članci o procesu spajanja, novinari su često informirani o procesu spajanja, službeno glasilo PAM-a izlazilo je godinu dana prije osnivanja PAM-a)
–> dobro poznavanje interesa i identiteta raznih profesionalnih grupa (djelatnosti) koje su bile uključene u proces spajanja sindikata,
–> vrlo dobro uspostavljena široka komunikacija,
–> dobro i jasno postavljeni zadaci za pojedine radne grupe koje su zadužene za izradu pojedinih izvješća,
–> priznati međusobne strahove i kritike,
–> treba dobro shvatiti proces i priznati da je za promjene potrebno vremena,
–> potrebno je učiniti korak po korak da bi se došlo do nečeg novog,
–> spajanje je proces koji je stalno u tijeku.
[b]PAM danas:[/b]
PAM danas okuplja članstvo u nizu djelatnosti u sektoru usluga, i PAM danas pregovara u oko 50 kolektivnih ugovora sa mnogim udrugama poslodavaca.
Unutar PAM-a danas djeluje oko 270 podružnica, koje zastupaju interese oko 50 profesionalnih grupa.
[b]Vrijednosti koje promovira PAM danas:[/b]
zajednička odgovornost za budućnost,
pružanje kvalitetnije usluge članovima sindikata,
biti uvijek na usluzi i blizu članova,
sposobnost promjenama u skladu s promjenama u društvu,
jednakost svih.
[b]Ciljevi PAM-a:[/b]
povećanje broja zaposlenih u punom radnom vremenu,
sigurnost radnog mjesta,
kvalitetnija socijalna skrb zaposlenih,
utjecaj na ekonomiju, zakonodavstvo i socijalnu sigurnost.
[b]Prioriteti PAM-a:[/b]
rad na učinkovitom organiziranju članstva,
osiguravanje više edukacije sindikalnim povjerenicima,
kolektivno pregovaranje.
[b]Sindikalna članarina:[/b]
Članarina PAM-a iznosi 1,5% bruto plaće, koja uključuje i plaćanje Fondu za nezaposlene. Naime, ako član sindikata bude nezaposlen ima pravo na naknadu za nezaposlene pod određenim uvjetima i u trajanju od maksimalno 450 radnih dana.
članarinu skuplja sindikat i određeni dio članarine namijenjen je podružnici
Sindikalna članarina se može plaćati na dva načina:
o radnik ju može plaćati direktno sindikatu, ili
o članarina se odbija od plaće
zakonom je određeno da je sindikalna članarina porezna olakšica
75 – 80% sindikalne članarine namijenjeno je za plaće osoblju zaposlenom u sindikatu,
sindikalna članarina koristi se za podmirivanje troškova sastanaka radnika na radnom mjestu, edukaciju sindikalnih povjerenika, umrežavanje ljudi (poznanstva).
[b]Struktura PAM-a:[/b]
9 regija, 16 regionalnih ureda, 270 podružnica
sindikalni povjerenici su volonteri, ali ih bira članstvo,
zakonski je regulirano da će poslodavac morati plaćati sindikalnog povjerenika ako je u tom trgovačkom društvu zaposleno najmanje 900 radnika,
11% od prikupljene članarine namijenjeno je podružnici.
[b]Usluge članovima PAM-a:[/b]
savjetovanje o pravima iz kolektivnog ugovora,
pružanje besplatne pravne zaštite (uz uvjet da si član najmanje 6 mjeseci)
pravna pomoć vezano za probleme tržišta rada,
naknada za nezaposlene (75% plaće, ako su radili najmanje 10 mjeseci po 18 sati tjedno)
edukacija,
aktivnosti za mlade i studente,
osiguravanje međunarodnih kontakata studentima u slučaju da žele studirati u inozemstvu,
intrenet,
regres za korištenje godišnjeg odmora,
korištenje sindikalnih odmarališta,
centri za učenje stranih jezika,
ugovori sa osiguravajućim društvima o povoljnijim policama osiguranja za članove sindikata,
jeftinije cijene korištenja i najma stana,
popusti na cijenu benzina, struju, bankovne usluge,
jeftinija putovanja, cijene hotela.
Nakon rasprave donijet je sljedeći
[align=center][b]Zaključak[/b][/align]
1. Sindikati usluga iskazuju opredijeljenost da se započne sa procesom spajanja sindikata u sektoru usluga u cilju osnivanja jedinstvenog Sindikata usluga u Hrvatskoj,
2. Od sindikata u sektoru usluga dviju sindikalnih središnjica zatražit će se očitovanje žele li sudjelovati u procesu spajanja sindikata u sektoru usluga,
3. Nakon prikupljenih očitovanja svakog od sindikata organizirat će se sastanak na razini predsjednika sindikata, na kojem će se odgovoriti sadržaj i dinamika daljnjih aktivnosti u cilju osnivanja jedinstvenog sindikata usluga u Hrvatskoj.
Zagreb, 8. listopada 2004. godine
Pripremila:
Marina Kasunić,
glavna tajnica Sindikata usluga UNI-Cro
