Na 3. kongresu UNI-ja očekuje se približno 2.000 delegata. Tijekom tjedna u kojem se održava kongres medijskim prostorom dominirat će pitanja globalne ekonomije, budući da će se u Seoulu od 10. do 11. studenoga održati summit skupine G20, a u Yokohami će se odvijati summit APEC-a. Gradskim ulicama voziti će lokalni tramvaj obojen u UNI-jeve boje s logotipom UNI-ja. Također će povodom Kongresa biti tiskana i posebna poštanska marka.
Odaslat će se poziv organizaciji sindikata iz Kine da sudjeluje na svjetskom kongresu, u svojstvu promatrača. Kongres u Chicagu otvorio je prostor suradnji sa sindikatima u Kini nakon posjete delegacije UNI-ja Pekingu i to posebno nakon posjete UNI Graphicala (grafičara) 2005. godine.
Program Kongresa
Osim statutarnih elemenata koji se odnose na izbor članova odbora, financijska izvješća i izbore, razmatrati će se tri ključne teme: Rast sindikata – U sklopu ovog pitanja razmotrit će se praktična provedba strateškog plana i napori koji se ulažu u rast sindikata; ostvarivanje prava na kolektivno pregovaranje i globalni okvirni ugovori. Radna mjesta i pravda u globalnoj ekonomiji u krizi – Ovo pitanje uključit će razmatranje načina na koji je moguće promijeniti smjer globalizacije u kontekstu ekonomske krize. Mir i sloboda od straha – Ovdje će se usredotočiti na dva aspekta: prvo, na svijet u kojem radnici žive u “slobodi od straha” kad je riječ o napadima na njihova ljudska i sindikalna prava; drugo, bavit će se temom svijeta slobodnog od mina i nuklearnog oružja.
Potvrđeno je da je kandidat za predsjednika Joe De Bruyn iz Australije, a kandidat za glavnog tajnika ponovo Philip Jennings. Isto tako potvrđena je ponovna kandidatura S. Kolarića za člana Svjetskog izvršnog odbora.
Globalni okvirni ugovori
UNI kao globalni sindikat potpisao je 36 globalnih ugovora, a trenutno je posvećen ostvarivanju cilja od 50 globalnih ugovora prije kongresa u Nagasakiju. Nedosljednost ponašanja kompanija izaziva veliku zabrinutost – radni odnosi u kompanijama često su primjereni u domicilnim zemljama, ali se zato u njihovu djelovanju u inozemstvu često događa sasvim suprotno. UNI Global Union izuzetno se trudi uvjeriti kompanije kako postoji mogućnost da se kroz dijalog i sporazumijevanje ostvari dosljednost pristupa.
Gospodarska kriza
Raspravlja se o globalnoj ekonomskoj krizi u kojoj se između ostaloga konstatira: Kriza ulazi u novu fazu; gospodarski rast se vraća, no ne na ravnomjeran način. Ukupno je 35 milijuna ljudi izgubilo radna mjesta, a još je dodatnih 100 milijuna ljudi bačeno u siromaštvo. Čak i pod pretpostavkom da “postoji statistički rast, i dalje svjedočimo ljudskoj recesiji”: upitno je koliki su kratkoročni izgledi za poboljšanje situacije kad je riječ o radnim mjestima. Financijska tržišta obrušavaju se na izrazito zadužene zemlje. Na djelu su izuzetno snažni pritisci da se ukinu stimulacijske mjere i da se reže deficit u javnom sektoru. Tržišta, kojima kao suučesnici pomažu agencije za kreditni rejting, vrše enormni tržišni pritisak na vlade da srežu svoje deficite. Pregovori o mjerama štednje odvijaju se u teškoj atmosferi. Cilj je prisiliti vlade da poduzmu iznimno oštre hitne ekonomske mjere. Vlade se bore za regulacijsku reformu financijskog tržišta, čime se suprotstavljaju željama financijskog sektora koji umanjuje značaj krize i želi se što brže vratiti “poslovanju po starom”.
