Ugovori o radu – 1 na neodređeno, 22 na određeno vrijeme

Iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je objavio podatke o novom zapošljavanju, ispada da je tijekom 2012. s HZZO-a u svijet rada otišlo 175.535 radnika, ali ih je na određeno vrijeme bilo zaposleno 162.532, a na neodređeno vrijeme 13.003. Podaci za 2013. i 2014. govore kako se taj trend nastavlja. Omjer radnika zaposlenih na neodređeno i određeno vrijeme je 1:12,5. Odnosno na svakog radnika s ugovorom na “neodređeno” došlo je 12,5 “određenih“. Jasno je kako je većina tih poslova vrlo neizvjesna. Dugogodišnja gospodarska kriza značajno je pridonijela trendu rasta ugovora na određeno vrijeme u odnosu na neodređene ugovore. Prije početka krize 2007. godine na jednog “neodređenog” dolazi 4,8 “određenih”.

Jasno je da je broj ugovora o radu na određeno vrijeme u velikom porastu, ali i da je sve više radnika zaposleno na takozvanim “prekarijatskim” poslovima (čak i bez zasnivanja “papirnatog” radnog odnosa), koji su nesigurni na svim razinama – od vremena zaposlenja do prava radnika. Sve više ljudi rade i radit će na slabije plaćenim i nesigurnim poslovima, sve dok se za desetljeće-dva-tri ne izvrši, na određenoj razini, globalna “konvergencija”, odnosno ravnoteža plaća i uvjeta rada između razvijenih i manje razvijenih zemalja.