Ugovori o radu na određeno i neodređeno odlaze u povijest?

Ako zaista dođe do izmjena  Zakona o radu, kako to najavljuju neke dnevne novine, i to već krajem iduće godine, u povijest odlaze ugovori o radu na određeno i neodređeno vrijeme. Umjesto njih uveo bi se potpuno nov model: jedinstveni ugovor o radu ili ‘single open ended contract’. Radilo bi se o hibridu rada na određeno i na neodređeno vrijeme prema kojemu poslodavac u prve dvije i pol godine na jednostavniji način može otpustiti radnika, a nakon tog razdoblja radnik uživa prava kao kod rada na neodređeno vrijeme.

Drugim riječima, svi radnici dobili bi jedinstveni ugovor, koji pretpostavlja tri faze, a radnička prava i sigurnost radnog mjesta rasli bi kroz godine:

– Prva tri mjeseca ili pola godine bilo bi pokusno razdoblje i u to vrijeme poslodavac bi radniku mogao otkazati ugovor bez navođenja bilo kakvih razloga.

– Nakon toga slijedio bi period od, najvjerojatnije, dvije godine, kada bi radnicima prava rasla prema onima koje sada imaju u ugovorima na neodređeno vrijeme. U tom razdoblju, ako bi poslodavac radnika želio otpustiti, morao bi navesti zakonske razloge za otkaz.

– U posljednjoj, trećoj fazi, koja traje do mirovine, ili prekidanja radnog odnosa, radnička bi prava postupno rasla tako da bi, što pojedini radnik ima više staža kod poslodavca, teže mogao dobiti otkaz. Drugim riječima, nagradio bi se dobar rad i vjernost poslodavcu.

U Vladi ozbiljno razmišljaju o ovom modelu, a nije isključeno da bi se uz njegovo uvođenje osnovao i tzv. fond solidarnosti iz kojega bi se radnicima koji u pokusnom razdoblju dobiju otkaz isplatila neka vrsta otpremnine.

Naravno, ovakvu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva poslodavci pozdravljaju, dok sindikati na Vladinu ideju gledaju sa skepsom. Hrvatska jedinstvenim ugovorom o radu ne bi povećala stopu zaposlenosti, niti bi se povećala zaposlenost mladih od 20 do 30 godina, a povećao bi se postotak ljudi koji će raditi poslove lošije kvalitete.