U organizaciji UNI Europa grafički sektor i domaćinstva Pergama (konfederacije sindikata Slovenije), u Ljubljani su 7. i 8. listopada 2010. europski grafičari raspravljali o trenutačnoj situaciji i stanju u kolektivnom pregovaranju kod svojih članica te problemima koje je izazvala svjetska kriza i recesija. Konferenciji su prisustvovali predstavnici sindikata grafičara iz sedamnaest evropskih zemalja. Među njima bili su i hrvatski grafičari koje su predstavljali Stjepan Kolarić – predsjednik Sindikata grafičara i Boris Šifter – voditelj područja kolektivnog pregovaranja i plaća u Sindikatu grafičara.
Vremena nisu laka
Konferenciju je otvorio i vodio predsjednik sindikata evropskih grafičara Simon Dubbins. U uvodnom obraćanju podsjetio je na tešku situaciju i svjetsku krizu, smanjenja troškova države i firmi i na taj način smanjenja proizvodnje. Posebno je naglasio teškoće u grafičkom sektoru gdje je osim krize i nagli razvoj tehnologije izazvao problem sa cijenom rada i potrebom za ljudskim radom te elektronske knjige koje su velika konkurencija štampanim knjigama.
U ime domaćina obratio se Dušan Rebolj – predsjednik Konfederacije sindikata Slovenije. Govorio je o situaciji u Sloveniji koja je vrlo teška (pad BDP, velika nezaposlenost, stečaj firmi). Grafička industrija je razorena (propala Mladinska Knjiga, Delo i niz manjih firmi). Cijelu industriju uzeo je jedan vlasnik, koji registrira nove firme a stare stavlja u stečaj i ostavlja ljude bez prava koja su do sada imali. Što se tiče socijalnog dijaloga, njega više nema uništen je, a Vlada veliki dio odluka koje bi se trebale bazirati na dogovoru triju partnera donosi sama. Traži se veća fleksibilnost radnih odnosa. Vlada opstruira pregovore, pregovara samo sa sindikatima koji „surađuju“ sa njom. Kolektivni ugovori u privatnom sektoru teško se sklapaju i mijenjaju a plaće i ostala prava se ne dižu.
Prisutnima su se zatim obratili i predstavnici Udruge poslodavaca i predstavnici Ministarstva rada, obitelji i socijalnih odnosa Slovenije. Slažu se da je socijalni dijalog slab ali je predstavnica Ministarstva izdvojila i neke pozitivne točke. Dogovorili su mirovinsku reformu, donijeli su Zakon o minimalnoj plaći (porasla 7%), digli su naknadu za nezaposlene a nezaposlenost im je u odnosu na druge mala (četvrti su Evropi).
Stanje kolektivnih ugovora
Pregled podataka o stanju i kretanju kolektivnog pregovaranja u Evropi prema podacima koje šalju pojedine članice dao je David Tarren.
Pregled stanja sa podacima o postotku inflacije, porastu ili padu BDP, promjenama proizvodnje, promjenama u iznosima plaća, nekim karakteristikama i specifičnostima pojedine zemlje prezentirali su predstavnici pojedinih zemalja. Pokazatelji su različiti ovisno od zemlje iz koje dolaze i pokazuju razlike zahvaćanja krize i snalaženja u njoj. Tako je stanje u Njemačkoj procijenjeno kao teško ali bez negativnih trendova što znači da nema porasta nezaposlenosti, inflacija je u granicama dosadašnjih kretanja a kroz kolektivni ugovor su čak povisili plaće u grafičkoj djelatnosti. Porast nije velik ali je porast. Za primjer tiskar tamo ima neto plaću najmanje 1.834 eura dok vođa stroja zarađuje 2.109 eura. Dodatak na rad nedjeljom je 115% a za noćni rad od 30 do 35 %. U Švicarskoj je stanje zadovoljavajuće. Minimalna plaća iznosi 1.343 eura a sindikalna organiziranost im je vrlo mala obuhvaća samo 7% zaposlenih. Kao velika suprotnost u Švedskoj je sindikalno organizirano 82% zaposlenih a njihov Šumarsko – grafički sektor ima 60.000 članova. Nemaju određenu minimalnu plaću, sva prava su regulirana kolektivnim ugovorom. Pregovori su zbog situacije vrlo teški a očekuju da će plaću povećati za 3%. Prosječna plaća im je 2.400 eura. U Velikoj Britaniji ukupno je zaposlenih 28 miliona ljudi, minimalni godišnji odmor je 20 dana, minimalna plaća je 6,50 eura na sat. U Francuskoj je u zadnje dvije godine izgubljeno 12.000 radnih mjesta. Prije otkaza poslodavci se moraju savjetovati sa odborom koji postoji u firmi a moraju i obavijestiti „burzu rada“, otpremnine su obavezne. Poslodavci krše zakone i traže fleksibilnost radnog odnosa. U Mađarskoj je nezaposlenost u porastu, 1/3 zaposlenih dobiva minimalnu plaću koja iznosi 300 eura, minimalna plaća grafičara je 650 eura. Kolega iz Mađarske ukazao je na neke činjenice koje su karakteristične ne samo za Mađarsku već za sve novo Evropske zemlje – troškovi su evropski (litra benzina 1,3 eura) a plaće su Mađarske. Osnovni problem u Španjolskoj je da se sindikati i poslodavci ne mogu dogovoriti o većini tema te na kraju odlučuje Vlada. U Poljskoj je slično kao kod nas. Vlada kaže da krize nema, PDV je porastao a minimalna plaća im je 350 eura. U Norveškoj prevladavaju lokalni kolektivni ugovori a pripremaju se ići prema centralnom kolektivnom ugovoru, naglašavaju problem plaća muškaraca i žena. U Sloveniji pripremaju uz financiranje Evropske unije novi sistem obračuna plaća inače je tarifni sistem obračuna plaća vrlo dugo u praksi, minimalna plaća je 660 eura. U Italiji je u praksi tripartitni sistem dogovora, kolektivni pregovori su obavezni i postoji kolektivni ugovor na razini države. Danska je istaknula vrlo dobro socijalno i zdravstveno osiguranje, vrlo teško otpuštanje radnika sa dugim otkaznim rokovima. Kolektivni ugovor za grafičare imaju sklopljen na dvije godine.
Zbrinjavanje viškova radnika
Daljnji rad konferencije odvijao se u radnim grupama sa dvije teme. Jedna tema je bilo reguliranje i prava radnika nakon iskazivanja viška radnika. Budući je kriza zahvatila više ili manje sve zemlje ovaj problem je zajednički svima. Sudionici iz svih zemalja govorili su o regulativi, praksi i načinju provođenja postupaka rješavanja viška radnika. Naša regulativa i praksa je također prezentirana i prisutni su bili upoznati s njom od osnovnih prava i pravila koji su sadržana u Zakonu o radu, o ulozi sindikata i radničkog vijeća u tim procesima, o sadržaju i razlikama u izradi programa viška ovisno o broju otpuštenih, o upućivanju programa na zavod za zapošljavanje, o otkaznim rokovima i njihovoj dužini kao i otpremninama koje pripadaju otpuštenim radnicima te njihovim pravima na zavodima za zapošljavanje.
Iskustva i praksa drugih zemalja je slična ali se razlikuju u dužini i visini nekih prava. Posebno su uočljive razlike u pojedinim novčanim pravima i iznosima u „staroj „ i novoj Evropi. Nakon prezentaciji rada svake grupe doneseni su neki zajednički stavovi. Prvenstveno je sačuvati što više radnih mjesta, sačuvati postojeći nivo prava, potrebna je što bolja izmjena informacija te definiranje evropskih standarda. Za sve to potrebno je sindikalno organizirati što veći broj članova.
Dijalog s poslodavcima na razini Evrope
Druga tema bila je problemi sa uspostavom dijaloga UNI – EG – evropske udruge sindikata sa udrugom evropskih poslodavaca Intergraf koja odbija dijalog. Ovdje se još postavlja pitanje popisa poslodavaca koji su u udruzi (priča od nekud poznata) te elementi kolektivnog ugovora na razini Evrope sa minimalnim standardom koji bi se trebao odrediti u budućnosti.
Dostojanstvo rada
Budući je 7. listopad određen kao međunarodni Dan dostojanstva rada, na prijedlog predsjednika našeg sindikata napisana je izjava o dostojanstvu rada koja je na završetku rada konferencije pročitana i koju su svi prisutni pozdravili i odobrili.
Zahvalom predsjednika evropskih grafičara te predsjednika domaćina slovenskog Pergama na sudjelovanju i uspješnom radu završeno je još jedno radno druženje evropskih grafičara sa dijelom riješenih problema ali i sa nizom otvorenih pitanja i problema koje pred nas postavlja današnja situacija i kriza u svijetu, promjena tehnologije, ponašanje poslodavaca i politika pojedine vlade.
Izjava o dostojanstvu rada i budućnosti grafičkog sektora
Konferencija UNI-Graphical o kolektivnom pregovaranju održana je 7.-8. listopada 2010. u Ljubljani, Slovenija. Konferencija želi skrenuti pozornost na činjenicu da se to poklopilo s Međunarodnim danom dostojanstva rada.
U postojećoj globalnoj gospodarskoj i političkoj krizi, zahtjev ITUC-a za prihvatljivim uvjetima rada opravdaniji je nego ikad ranije.
Ta kriza, nastala zbog neodgovornih financijskih postupaka potaknutih opsjednutošću da se postigne maksimalan profit pod svaku cijenu, i nadalje razara temelje za prihvatljive uvjete rada.
Svakodnevno svjedočimo dramatičnom porastu:
– Nezaposlenosti
– Nesigurnih oblika rada
– Stresa i neprihvatljivih obrazaca rada
– Niskim plaćama na granici siromaštva.
Te se pojave pogoršavaju masovnim smanjivanjem javne potrošnje i rastakanjem socijalnih država i javnih službi.
Zajedno s europskim i globalnim sindikalnim pokretom, UNI-Europa Graphical odbacuje ideju da radnici moraju plaćati za krizu koju nisu prouzročili. Nadalje, Uni-Europa Graphical odbacuje neoliberalna rješenja koja trenutno predlaže većina europskih vlada i institucija. Samo uz stvaranje prihvatljivih uvjeta rada i pristojno plaćenih poslova pronaći ćemo put prema kraju krize i prema stabilnosti, demokraciji, miru i napretku.
U tom cilju, UNI-Europa Graphical zahtijeva da sve vlade ratificiraju i primjenjuju sve međunarodne sporazume, povelje i konvencije stvorene radi ostvarivanja toga cilja. To moraju pratiti djelotvorni mehanizmi nadzora kako bi se osigurala provedba.
Europski grafički sektor
UNI-Europa Graphical priznaje da se u europskom grafičkom sektoru odvijaju duboke strukturalne promjene. UNI-Europa Graphical pozdravlja nedavne inicijative s Intergrafom i vjeruje da se samo putem stvarnog i stalnog angažmana socijalnih partnera može postići socijalno pravedno i odgovorno restrukturiranje sektora.
Nadalje, UNI-Europa Graphical vjeruje da će održiva i uspješna budućnost sektora zahtijevati visoko kvalificiranu i dobro plaćenu radnu snagu koja će raditi u dobrim uvjetima i u zdravom i sigurnom radnom okolišu. Strah i nesigurnost mora se zamijeniti dobrom perspektivom na dugi rok.
Da bi se postigao taj cilj, UNI-Europa Graphical i Intergraf moraju se posvetiti stvarnom, djelotvornom i trajnom socijalnom dijalogu na svim razinama (tvrtka, nacionalna razina, Europa).
UNI-Europa Graphical je spreman ispuniti svoju ulogu u izgradnji potrebne klime pouzdanja i povjerenja.
