Počinje opasna era skupe hrane i goriva
Prema navodima Svjetske banke i učestalim medijskim analizama, kriza »praznog želuca«, zbog vrtoglavog rasta cijena hrane, mnogo je opasnija od skupog benzina. Osim novog vala gladovanja među najsiromašnijima, mogla bi u pitanje dovesti opstanak vlasti u više od 30 zemalja, zasad iz Trećeg svijeta. Ulazimo, dakle, u novu eru, skupog goriva i hrane s nesagledivim posljedicama.
Mnogo je uzroka za vrtoglavi porast cijena: daljnje jačanje velikih potrošača, poput Kine i Indije, koje uza sve ostalo sve manje upražnjavaju vegetarijansku dijetu, a sve više, poput zapadnjaka, postaju mesožderi. Time se, tvrde stručnjaci – dodatno »otima« plodno tlo za uzgoj žitarica. Tlo uzurpiraju i kompanije koje su stimulirane za proizvodnju bio-dizela; Brazil je eklantan primjer takve vizije.
Bilo da je spontana ili stvorena, pred nama je još jedna globalna kriza koja se širi na svaki kutak planeta. Mjere koje Ujedinjeni narodi poduzimaju otkrivaju da će biti sve manje oaza, izvan globalnih autoindustrijskih konglomerata, sposobnih za potpuno autonomnu proizvodnju (zdrave) hrane. To je loša vijest za, nazovimo ih, »organske zemlje«, s resursima u relativno nezagađenom tlu i »komadom« mora i sunca.
»Glad« – roba koja se super prodaje
Glad je »roba« koja se super prodaje, a može poslužiti i kao mehanizam za preraspodjelu akumuliranog blaga; na strani vlasnika petrolejskih izvora, recimo. Glad i »velikodušna« pomoć gladnima – ostaju, na žalost, i instrumenti geopolitike. Očito, kriza hrane« otvara više prostora i za genetički modificirane (GM) biljke (i životinje), oko čega su se desetljećima, znanstveno, gospodarski i politički, svađale i dogovarale Amerika i Europa.
Svijet kao da iznova počinje proživljavati moru, i teorije, vezane za nekontrolirani rast stanovništva i »nedostatak« hrane i drugih resursa. Vlasnici dobrih komada zemlje, trebali bi o svemu na vrijeme i u miru razmisliti.
