Europski parlament pokrenuo je inicijativu za donošenje europskog propisa kojim bi svi radnici dobili pravo na isključenje. To pravo bi im omogućilo da se bez straha od ikakvih posljedica nakon radnog vremena ne javljaju na poslovne pozive, niti odgovaraju na poslovne mailove. Problem dodatnog neplaćenog rada osobito je prisutan prilikom rada od kuće, koji se od izbijanja pandemije koronavirusa povećao za gotovo 30 posto.
Kako kod takvog obila rada u pravilu nisu jasno definirani radni uvjeti, sve više razvija kulturu stalne uključenosti koja negativno utječe na ravnotežu između poslovnog i privatnog života radnika.
Premda je rad od kuće spasio mnoga radna mjesta i omogućio poduzećima preživljavanje koronakrize, mnogi zaposlenici angažirani su i izvan radnog vremena, što dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i mentalnih problema. Stoga su europski parlamentarci izglasali rezoluciju kojom pozivaju Europsku komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se isključe izvan radnog vremena. Europski parlament smatra da je pravo na isključenje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća godišnji odmor i druge slobodne dane. U okviru europskog propisa trebalo bi utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu te pojasniti radne uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora.
U Hrvatskoj pravo na isključenje nije zakonski propisano, ali je Zakonom o radu reguliran rad na daljinu kroz institut rada na izdvojenom mjestu rada, No potrebno je jasno povući granicu između privatnog i poslovnog života, jer je sve više pritužbi radnika koji moraju stalno biti na raspolaganju poslodavcima.
