Premalo nas radi!
Polovica radno sposobnog stanovništva ne radi. Na jednog umirovljenika dolaze svega 1,4 zaposlena. Uz 1,15 milijuna umirovljenika, više od 260 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama prima plaću iz državnog proračuna. Nezaposlenih je 260 tisuća ili 15 posto, što ne bi bilo alarmantno da broj zaposlenih nije toliko nizak, od 3,69 milijuna radno sposobnih građana, 55 posto njih ne radi!
Podilaženje biračima
Više od 100 tisuća zaposlenih radi u javnim poduzećima, 13 tisuća u lokalnoj samoupravi, a 21 tisuća u komunalnim tvrtkama.
Gotovo je 2 milijuna Hrvata ovisno o proračunu. Njih, preko visokih poreza i nameta, hrani 800 tisuća ljudi zaposlenih u privatnom sektoru! Ova politička opcija devetnaest godina podilazi biračima i koči razvoj zemlje, povećavaju se izdvajanja za umirovljenike, branitelje, socijalno ugrožene, rodilje, studente, pacijente. Izdvajamo sve više novca za školstvo i zdravstvo, a ne dobivamo bolju uslugu.
Rasipanje novaca poreznih obveznika
I što se događa? Dileri optimizma putem javne televizije već proglašavaju fajrunt recesije. Hrabre narod i pumpaju ga optimizmom, a istodobno ga cijede dodatnim porezima. Ostavljaju nedirnutim sve zatečene anomalije: prekobrojnu administraciju, bujajuće umirovljeničke i braniteljske armije, dosadašnju praksu socijalnih transfera od kojih najmanje dobivaju oni kojima su najpotrebniji. Novci poreznih obveznika nepovratno cure. Svakodnevna erupcija slučajeva, koji otkrivaju bezumno razbacivanje proračunskih i državnih sredstava, ruši svaku uvjerljivost tvrdnjama da Vlada, ako ne dirne u plaće i mirovine, više nema gdje rezati.
Nema naznaka promjeni smjera
Krizni porez u rukama Vlade postao je sredstvo izbjegavanja promjena. Prilikom njegova uvođenja rečeno je da će poslužiti kao prijelazno rješenje do ozbiljnih reformi, za pripremu kojih treba vremena. Harač je trebao osigurati da se javne financije ne raspadnu, a da će se u međuvremenu pripremiti radikalne reforme i predložiti dugoročna, održiva rješenja. Tako se novi porezni namet, projektiran navodno kao most u promjene, pretvorio u sredstvo očuvanja postojećeg stanja.
Korupcija pod skutima političkih nomenklatura
Redovito izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske govori da se u području borbe protiv korupcije bilježi određeni napredak. Kaže da je poboljšan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala i navodi, da sada, osobe koje su optužene za organizirani kriminal moraju dokazati podrijetlo svoje imovine.
Unatoč tim pomacima, komisija smatra da je korupcija vrlo raširena, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini. »Korupcija je i dalje raširena u mnogim područjima. Premda je broj istraženih slučajeva korupcije povećan, ima mali broj presuda u tim predmetima «, kaže se u tekstu i dodaje da je bilo i »ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, ali je procesuiranje tih slučajeva otežano zbog političkog utjecaja«.
I dalje smo duboko korumpirana zemlja
Europska komisija nas dakle i dalje upozorava da smo duboko korumpirana zemlja. Zato kad dajemo mito ili tražimo vezu, primjerice, da nam se dijete upiše na fakultet, koji ne bi moglo upisati po svom znanju i ocjenama, znamo li da time podržavamo sustav u kojem će netko od nas možda umrijeti, jer u našim bolnicama ne rade najbolji liječnici, nego oni koji su imali dobru vezu?
Korumpiranom državom vlada osrednjost, nerad i kriminal jer je kršenje zakona i etičkih normi isplativije od rada i poštenja. Treba razotkriti sve apsurde državne politike, razbiti predrasude i zablude, kako bismo zajedno promijenili pravila igre, navike, način razmišljanja i ponašanja, sustav vrijednosti, i tako pridonijeti stvaranju pravednije i bogatije Hrvatske.
Trebaju nam promjene – gdje će rad i poštenje činiti sustav vrijednosti!
