Važan tjedan za grafičare
Predstavnici 24 zemalja, sa svih kontinenata, njih 50, borave od 15. do 19. rujna u Zagrebu. UNI Grafički sektor, bivša međunarodna federacija grafičara, izabrala je Sindikat grafičara Hrvatske kao domaćina Godišnjeg općeg sastanka. Uz sjednice izvršno političkih tijela najznačajniji je događaj Konferencija na temu: Sigurnost tiska – posebno u tiskarama koje se bave tiskom vrijednosnih papira.
Učinci sindikata
Mnogi ne znaju da, čak i kada ne potpišemo ugovor s novim pravima, povoljne posljedice prethodnog sindikalnog djelovanja, tj. izborena prava, i dalje traju. Naime, čak i nakon što je kolektivni ugovor istekao, njegove odredbe i dalje su na snazi, i to prema članku Zakona radu koji govori o produženoj primjeni prava kolektivnog ugovora. Postoji dublji društvenoekonomski smisao takvog zakonskog rješenja po kojem i nakon isteka kolektivnog ugovora prava iz njega i dalje vrijede. Naime, time se čuva razina prava koju su zaposlenici u društvu jednom stekli, a također, novi kolektivni ugovor ima smisla samo ako donosi uvećana prava jer i bogatstvo društva stvaranjem novih vrijednosti stalno uvećava.
Reforma državne uprave…
Vlada je donijela strategiju reforme državne uprave 2008. – 2011. godine, no nekih stvarnih pomaka još uvijek nema. Hrvatska nije učinila gotovo ništa da bi državna uprava koja broji 65.000 zaposlenih postala efikasnija. Posljednje dostupno izvješće SIGMA-e, program koji služi kao podrška u modernizaciji državne uprave koji je nastao kao zajednička inicijativa OECD-a i Europske unije krajnje je negativno. I dalje su izraženi politički utjecaji kod zapošljavanja na svim razinama, a zbog neatraktivnosti radnih uvjeta visoka je sveukupna fluktuacija zaposlenih u kojoj najbolji i dalje bježe iz državne administracije. Upravo zbog nesposobnosti državne administracije Hrvatskoj početkom ove godine blokirano 130 milijuna
eura iz pretpristupnih fondova EU. Kvalifikacije hrvatskih postignuća u reformi državne uprave kreću se u rasponu od »nikakav napredak« do »male ili nikakve promjene« na svim područjima koje SIGMA procjenjuje i razlog su za zabrinutost, posebice kada se i takav mali ili nikakav napredak sagledava u političkom kontekstu u kojem je najvažniji pristup EU.
Sakrili izvješće
Izvješće koje Hrvatskoj daje ocjene u rasponu od »nikakav« do »ograničen« napredak nije našlo svoje mjesto na web stranici Središnjeg državnog ureda za upravu, međutim objavili su ga na web stranici Sindikata državnih službenika i namještenika iako se sindikalci često prozivaju kao glavni kočničari reformi. A upravo se Središnji državni ured za upravu u izvješću ocjenjuje kao tijelo koje nema dovoljno moći niti političke potpore za provedbu potrebnih promjena u sustavu državne službe.
Tko kome služi?
Ovih dana još je jednom poljuljano povjerenje, i to s osjećajem gađenja prema ljudima koje smo izabrali u Sabor. Riječ je o plaćanju parkiranja zastupnika. Ljudi koji imaju prosječnu plaću 15.300 kn, ljudi koje čeka mirovina preko 9.000 kn, ljudi koji za prijevoz primaju 2.500 kn mjesečno, koji ručak plaćaju 12 kn; ljudi koji uza sve to i nisu obvezni doći na svoj posao, ti ljudi, kojima sve to mi plaćamo, ti ljudi ne mogu platiti mjesečno 300 kn za parking. U Zagrebu u kojem obični smrtnici plaćaju između 8 i 12 kuna sat parkiranja. U zemlji gdje je prosječna plaća 1/3 saborske, a ljudi preživljavaju s 2.500 kn mjesečno. U zemlji gdje sve više umirovljenika kopa po kontejnerima. Da, to je naša stvarnost! To smo mi – narod, glasači, stoka sitnog zuba – oni koji šute i ponovo glasuju, pa makar ponovo za njih!? Ne zna se tko kome služi! Da to znaju, znali bi vjerojatno da je skromnost i poniznost vrlina. Zbog toga, svaki sljedeći put kada budete plaćali parkiranje, sjetite se naših »odabranih« i razmislite
koga ćete zaokružiti na sljedećim izborima.
ZOR – sindikati i radništvo izigrani
Iako su predstavnici Vlade stalno uvjeravali sindikate kako će se Zakon o radu mijenjati samo u dijelu u kojemu je nužno usklađivanje našega radnoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, to se ne događa. Želi se kao onako »usput« izmijeniti i dijelove koji nisu predmetom usklađivanja. Radi se o pokušaju daljnje erozije individualnih prava radnika. Pokušava se stvoriti pravni okvir kojim bi se omogućilo stvaranje žutih sindikata, pooštriti uvjete kolektivnog pregovaranja i vezati uz sve sindikate registrirane za područje za koje se KU sklapa. A zakona o utvrđivanju reprezentativnosti sindikata nema. Radničkim bi se vijećima, umjesto da ostanu tijelo nadzora nad primjenom propisa donesenih u korist radnika, omogućilo da rade sindikalni posao, odnosno pregovaraju o sadržaju iz radnih odnosa, te niz drugih promjena. Na sastanku predsjednika Vlade i sindikalnih središnjica ipak je dogovoreno da se s izmjenama Zakona o radu ide u dvije faze. U prvoj fazi ići će se samo na usklađenje s direktivama Europske unije. Cjeloviti, novi Zakon o radu trebao bi biti izrađen najkasnije do kraja 2009. godine. Samo da nam se ne dogodi kao sa Zakonom o privatizaciji i organiziranom radničkom dioničarstvu!?
