Razlog za ponos
Ove godine obilježavamo 140 godina vlastitog postojanja i ponosnog hoda kroz povijest. Skromno i iskreno, ali i s puno pijeteta i uvažavanja istovremeno obilježavamo i 20 godina postojanja i uspješnog rada u samostalnoj Republici Hrvatskoj..
Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, u široj javnosti ali i među sindikatima, uvijek je imao razloga za ponos. Što zbog brojnih sindikalnih aktivnosti u korist članova i zaposlenih radnika, što zbog ugleda među drugim sindikatima i poslodavačkim udrugama kao i izvršnoj vlasti, ali i činjenice da je unatoč velikog broja stečajeva, gubitka radnih mjesta a samim tim i broja članova sindikata uspio sačuvati maticu, financijsku neovisnost i akcijsku sposobnost. Na ovoj je današnjoj generaciji obveza nastaviti …
Krive poruke
Treba raditi, piše na jednom od grafita. Bez puno filozofije netko nam svima šalje jasnu poruku. Mudrijaši će odmah postaviti pitanje što raditi, zašto baš to, koliko će to biti plaćeno? Uvozi se sve više, jer se doma ne proizvodi. Nama se ne isplati proizvoditi ništa. Mnogo je nezaposlenih, a ono malo industrije što proizvodi teško pronalazi i tržište i radnike. Nitko neće raditi osobito ako ne mora. A i zašto bi radio za malu plaću ako može dobiti puno više na crno, a uz to i nešto socijalne pomoći.
Izgleda postaje svima jasnije da smo proteklih godina dobivali pogrešne poruke i lažne nade. Samo nam dajte svoj glas a mi ćemo poslije toga dati, ako treba, i kruh bez motike. Očekivati proračunsku katarzu u uvjetima kada se želi pod svaku cijenu zadržati vlast gotovo je nemoguće.
S druge strane fascinira lakoća s kojom sindikati javnog sektora brane stečena prava. Kako ih zaista uvjeriti da ono što oni misle,kako nije istina da novca nema i da se želi samo njima uzeti, nije istima.
Sve se više uviđa privid o jeftinijem uvozu nego vlastitoj proizvodnji za koji je kriva i monetarna vlast. Čvrsti tečaj zapravo stvara privid moći i naše oholosti. Mudrost održavanja jake kune vodi nas u još veći dug. Nečime se uvoz treba platiti!? Nečime se državna potrošnja mora platiti!? Zašto se odricati kad se drugima može uzeti – ali kako dugo? Radi se o licemjerju i nije riječ o oporavku, već o još dubljoj krizi. I dok slušamo beskrajne rasprave o kozmetičkom rebalansu proračuna krajnje je vrijeme da shvatimo da si svatko sam najviše može pomoći.
Iz procedure povučen ZOR
Na velika zvona stavili su povlačenje izmjene Zakona o radu. Potez je to koji je zakasnio. Da je u Vladi ranije bilo volje za dogovor sa sindikatima referendumske peticije ne bi ni bilo. Vladi i HDZ-u sada je jedini cilj eskiviranje referenduma. Sakupljeni potpisi moćan su izraz raspoloženja javnosti. Ti potpisi nisu ničije vlasništvo. Čak ni onih koji su ih sakupili. Ni sindikati ih, sve kad bi i htjeli, ne mogu staviti po strani.
Saborski odbor je problem pokušao eutanizirati obraćanjem Ustavnom sudu, što je manevar kojim se raspisivanje referenduma beskrajno prolongira. Slamku spasa vladajući sada vide u inicijativi predsjednika Ive Josipovića da se umjesto raspisivanja referenduma Sabor posebnom deklaracijom ili izjavom obaveže poštivati potpise građana. Sindikatima pretvaranje referenduma u deklaraciju ništa ne garantira. Nikakve saborske izjave ne mogu biti ozbiljno jamstvo. Nama je jedini kapital probuđena i peticijom potvrđena volja naroda.
Ukinuti dužnosničke mirovine
Sindikati se definitivno povlaće iz socijalnog dijaloga ukoliko vlada ne povuče iz procedure izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Sporan je način na koji je zakon upućen u saborsku proceduru, sporno je i to što se želi donijeti u hitnoj proceduri, a osobito je sporno to što se zakon ne odnosi na one koji ga donose.
Korak za uspostavljanje socijalnog dijaloga o mirovinskoj reformi je ukidanje dužnosničkih mirovina koje prosječno iznose 10.453 kuna, dok je prosjek radničkih mirovina 2.177 kuna. Kao što je poznato isplačuje se 13 kategorija povlaštenih mirovina.
Osnovi kriterij za ostvarivanje mirovine trebao bi biti radni staž, a ne životna dob. Stoga sindikati predlažu da osobe koje ostvare 40 godina mirovinskog staža, a još nemaju 65 godina starosti beneficiraju za dodatne godine staža, a ne da ih se penalizira ako idu u mirovinu prije 65. godine. Sindikati se također ne slažu sa ujednačavanje mirovina za oba spola, ukazujući na nedostatke i nepravednost koja će time zadestiti značajan broj žena.
