Srpanj i Kolovoz 2010. – Jedino pritiskom do rješenja

Srpanj i Kolovoz 2010. – Jedino pritiskom do rješenja

Potpisi za referendum u Saboru

Predsjednici pet sindikalnih središnjica predaju predsjedniku Sabora Luki Bebiću kutije sa 813.016 potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu (ZOR). Premda je Vlada sindikatima poručila kako će se na užem kabinetu razmotriti njihov prijedlog da se peticija prizna kao uspješno održani referendum, sindikati su poručili kako je vrijeme isteklo. Predstavnici sindikata će dogovoriti

proceduru referenduma i neće pristati da se referendum održi prema starom Ustavu. Predavanjem potpisa u srijedu, dan uoči ljetne stanke u zasjedanju Sabora, sindikati žele izbjeći raspisivanje referenduma u kolovozu kada je većina građana Hrvatske na godišnjem odmoru. Podsjetimo, referendumsko pitanje glasi: “Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?”

Rebalans proračuna – zbog referenduma!?

Tri sata je stranački vrh HDZ-a vijećao da bi na kraju pred javnost izašao s argumentima da su sindikati krivi za rebalans proračuna, jer za referendum je nužno 170 milijuna kuna. Šuker je, kao što je to sada za rebalans, i prije svalio svu krivicu na sindikate jer su upravo oni, tvrdio je neuvjerljivo, predložili krizni porez, čitaj “harač”. Uvertira je to u teže optužbe koje će uslijediti. Nerazumni i nefleksibilni sindikati potpomognuti “izmanipuliranim i neinformiranim građanima”, a nikako ne podobni lopovi iz vlastitih redova te potpuno nesnalaženje u uvjetima krize, bit će krivi za pet posto otpuštenih u državnoj upravi, otežane uvjete odlaska u mirovinu te sve druge loše vijesti koje ćemo tek čuti. I svaki put će premijerkino i Šukerovo traženje krivca u drugima gubiti na uvjerljivosti.

Gube vjerodostojnost!?

U vrijeme dok su građani u redovima potpisivali zahtjeve za referendumsku zaštitu radničkih prava, premijerka se dala ugostiti u hrvatskoj udruzi poslodavaca, dobila ručak, komplimente i snažnu podršku, sugerirajući da je izabrala stranu. Slab osjećaj za socijalni balans! Hrvatska je Vlada najveći poslodavac pa je njezin izbor, možda, i logičan. S poslodavcima je povezana zajedničkim interesom da promijene Zakon o radu. Ali, intimiziranje s poduzetničkom elitom otežat će joj socijalni dijalog. Dijalog je dosad opasno trokirao i trenutno je u potpunom prekidu – sindikati ojačani masovnim odazivom na njihovu inicijativu prekinuli su pregovore, premijerka njihovu akciju bagatelizira i ručava s kapitalistima. Jasno da će se na kraju morati sjesti za stol. Ali javno demonstrirajući svoje strateško partnerstvo s poslodavcima gubi vjerodostojnost pred sindikatima.

Poslodavci kao domaćini, iskoristili su priliku za radikaliziranje konfrontacije sa sindikatima. Raspalili su po referendumu tvrdeći da on nema nikakve veze s radničkim pravima, a istodobno su premijerku pokušali korumpirati galantno je časteći komplimentima da povlači državničke poteze. Premda se čini neminovnim, daljnje zaoštravanje konfrontacija između kapitala i radnika samo otežava ukupnu hrvatsku situaciju.

Zahvaljujući sindikatu…

Od 1. srpnja Narodne novine više nisu izdavač dnevnog lista Vjesnik. Istiskivanje Vjesnika iz sustava Narodnih novina trajalo je mjesecima. I samo zahvaljujući industrijskim akcijama i pritisku sindikata to se i dogodilo. Vlada je donijela, ponovo privremeno, rješenje za list Vjesnik i to za narednih šest mjeseci. List će se u tom periodu financirati iz proračuna uz nužno restrukturiranje. Dok hrvatska Tiskara, usprkos svih nastojanja u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kao i preko Hrvatskog fonda za privatizaciju,

unatoč najavi štrajka i javnog prosvjeda, nije financijski konsolidirana. Tiskari je, istina, Hrvatski fond za privatizaciju otpisao oko 100 milijuna kuna dugova zbog sanacije gubitaka koje je imala zbog tiskanja lista. Dogodila se privatizacija koju nismo tražili, ali smo znali da je neminovna.

Donesena je odluka za raspisivanje javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju Vjesnika d.d. po nominalnoj vrijednosti. Uz početnu cijenu od 66 milijuna kuna ponuditelj mora ispuniti i još neke, za sindikat, važne uvjete: zadržavanje osnovne djelatnosti, zadržavanje zatečenog broja radnika u roku od godine dana kao i u potpunosti preuzimanje postojećeg kolektivnog ugovora do eventualnog potpisivanja novog.