U međuvremenu dogovor
Vlada će sindikatima javnih službi prvo povećanje plaća osigurati u siječnju 2010. godine i to u visini rasta troškova života, a eventualni sljedeći rast plaća mogao bi se dogoditi već u listopadu 2010. pod uvjetom da je BDP uzastopno u dva kvartala prosječno rastao dva posto. Do zaključenja broja, dogovoreni uvjeti nisu bili i potpisani. Ukupan rast osnovice u 2010. godini ne bi smio prijeći šest posto. Novo povećanje uslijedilo bi u 2011. i 2012. godini kada bi započeo proces usklađivanja plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu, na čemu su sindikati inzistirali. Tako bi plaće početnika s VSS-om u javnoj službi do kraja 2012. iznosile 92 posto prosječne plaće u gospodarstvu. Za ispunjavanje dogovorenih obveza trebalo bi osigurati minimalno 9 milijardi kuna u godinama u kojima bi sporazum bio na snazi.
Epilog je to drame koja je okupirala javnost posljednjih šest mjeseci. Što će to značiti za javne financije znat će se poslije izbora i onda kada ovaj sporazum stigne na naplatu.
Ritam života iznad mogućnosti
Sindikati u javnim službama mogu biti nesimpatični ili izgledati nesolidarni sa zaposlenima u realnom sektoru. Ne bi bili jedini. Njihovo inzistiranje na vlastitim plaćama može djelovati iritirajuće za radnike kojima je u pitanju radno mjesto. Ali nisu sindikati doveli Hrvatsku u kriznu situaciju. Niti su oni dimenzionirali državne službe. Vlada ne pokazuje namjeru da smanji armiju onih koji žive na državni trošak. Korjenitu reformu administrativnog ustroja zemlje sa 20 županija, 120 gradova i 420 općina, posebno sada pred lokalne izbore, uopće ne spominje. Ritam dosadašnjoj praksi života iznad mogućnosti udarala je vlast. Vlast raspolaže mandatom za donošenje odluka koje smatra potrebnima. Prebacivati svoju krivnju na sindikate, njima podmetati odgovornost za financijski kolaps države, naprosto je blasfemično.
Crkva i lokalni izbori
Crkva je objavila priopćenje u kojem poziva katoličke vjernike na moralnu obavezu izlaska na izbore. U tome ne bi bilo ništa čudno da crkva nije dala i preporuke za koga da se glasa na lokalnim izborima. Trebaju dati svoj glas onima koji prihvaćaju kršćanske vrednote poštivanja života i obitelji, kršćanske vjere i tradicije hrvatskog naroda, onima koji su za neradnu nedjelju, a protiv droge, ovisnosti, mita, korupcije, pornografije i prostitucije.
Treba birati one koji zastupaju antropološka načela istine i pravdenosti, štite ljudski život te promiču dostojanstvo braka i obitelji, zalažu se za mir i pravdu, za istinu o hrvatskoj prošlosti i Domovinskom ratu.
Neprihvatljivi su kandidati koji niječu, umanjuju ili prešućuju istinu o odgovornosti izvršitelja komunističkih zločina nakon
Drugoga svjetskog rata.
Manipulacija biračkim popisima
Istovremeno ništa nije rečeno o mehanizmima manipulacije glasovima. Popisi birača se već godinama smatraju jednim od
temeljnih problema u izbornom procesu i sada je prvi put moguće da građani sami provjere podatke o tome koliko je gdje prijavljeno birača.
Nailazimo na cijeli niz nepravilnosti i nelogičnosti najčešće u graničnim područjima i to osobito u graničnim područjima prema Hercegovini – te se stoga nameće zaključak kako je riječ o sustavnoj i planskoj manipulaciji biračkim popisima što u konačnici rezultira u izbornom rezultatu koji ne odražava stvarnu volju stanovništva.
Za razliku od parlamentarnih izbora gdje se ti glasovi koriste da bi potencirali rezultate određene političke grupacije u parlamentu, u slučaju lokalnih izbora oni trajno narušavaju volju birača na razini lokalne uprave i samouprave budući da udio birača na biračkim popisima koji ne obitavaju na jedinici lokalne samouprave ili uprave do te mjere mijenja odnose da političku volju stvarnih stanovnika nije moguće iskazati.
Nelikvidnost sve veća!
Usprkos sve većoj tekućoj nelikvidnosti, koja se širi kao hobotnica, smanjenju narudžbi, investicija, nedostatku i sve skupljem kapitalu, u našoj se branši, iako teže, vodi socijalni dijalog. Uvažavajući objektivne okolnosti nastoje se sačuvati postojeća radna mjesta i bez smanjivanja postojeće razine prava. To uostalom pokazuju produženi ili novo potpisani kolektivni ugovori u tiskarama Lana, Naša djeca i Zelina. Za članove sindikata i ostale zaposlene u branši, usprkos svemu, i dalje vrijedi poziv na 32. susrete, koji će se održati u Umagu od 4. do 7. lipnja.
