Započeli su pregovori za novi Zakon o radu

Započeli su pregovori za novi Zakon o radu

Sve je manje građana Hrvatske koji rade od kuće, jer se brojni radnici polako, nakon više od 15 mjeseci pandemijskog radnog rasporeda, vraćaju u svoje urede, a Vlada sa socijalnim partnerima tek započinje pregovore oko precizne definicije rada na izdvojenom mjestu rada. Iako je rad od kuće i dosad bio definiran zakonom, Vlada je upravo bolje definiranje tog rada istaknula kao jedan od 11 razloga za donošenje potpuno novog Zakona o radu, a socijalni partneri su krajem lipnja održali prvi sastanak Radne skupine za izradu tog zakona, na koji su i sindikati i poslodavci došli pripremljeni razgovarati o puno važnijim pitanjima od rada od kuće. Pravi će pregovori pak započeti tek najesen. I tada će se prava bitka voditi oko toga hoće li Hrvatska dodatno fleksibilizirati svoje radno zakonodavstvo, posebice kad su u pitanju stalni ugovori, odnosno ugovori na određeno.

Poslodavci žele lakše otpuštanje

Iako to u Obrascu prethodne procjene, kojim je i formalno započela procedura donošenja novog ZOR-a, Vlada nije rekla, ali u Banskim dvorima su spremni razgovarati, jasno je to iz prethodnih izjava njezinih članova, i o tome da se olakša i pojeftini otpuštanje stalno zaposlenih. Stalni je to zahtjev i poslodavaca, a Vladin je argument s druge strane da će to postrožiti uvjete za produljenje ugovora na određeno vrijeme i tako položaj tih radnika učiniti sigurnijim. Međutim, poslodavci, navela je to i Vlada u Obrascu, traže veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje. Vlada pak osim ograničavanja uzastopnog potpisivanja ugovora na određeno, predlaže i da se uvedu otpremnine za radnike koji su potpisali te ugovore.

Platformski rad

Uz to, Vlada novim ZOR-om konačno želi urediti i platformski rad, odnosno rad ljudi koji, primjerice, preko platforme Uber nude taksi usluge, ali su u pitanju svojih radnih prava potpuno nezaštićeni.

Plan je i omogućiti rad nakon 65. godine života, odnosno regulirati ga tako da više neće biti odlučujuće i da se poslodavac usuglasi s time. Zasad su poslodavci odbijali takvu mogućnost ističući kako je osnovni preduvjet promjena odredbe po kojoj i nakon 65. godine poslodavac snosi troškove bolovanja za starijeg radnika. Samo koju godinu ranije bili su zagovornici produženja rada do 67. godine života, ne uvažavajući upravo jedan od glavnih argumenata Sindikata da brojnim radnicima upravo životna dob, odnosno zdravstveno stanje, znače prepreku za obvezan rad do 67. godine života.

Izvanredne okolnosti

Najavljuje se da će zakonske izmjene biti usmjerene ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanju zloporaba takvih ugovora, ponajprije vezano za zapošljavanja kod povezanih poslodavaca. Osim što traže veću fleksibilizaciju ugovora na određeno, poslodavci predlažu da se u ZOR uvede mogućnost snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama. Takav su prijedlog imali i na početku pandemije kada su predlagali suspenziju ZOR-a i mogućnost jednostranog snižavanja plaća, no prijedlog nije prošao, a u tvrtkama gdje postoje kolektivni ugovori poslodavci i sindikati su sami postigli takve sporazume, koji su uglavnom bili ograničenog trajanja. U prijedlogu nije navedeno što bi bile izvanredne okolnosti i tko bi odlučivao kad su one nastupile.