Ovršenik koji ima primanja, naknade i iznose koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena, podnnijet će zahtjev Fini za otvaranje posebnog zaštićenog računa na koji će se uplaćivati navedena sredstva s obzirom da se nad njima ne provodi ovrha. Dakle, ako je račun ovršenika blokiran ili ovršenik raspolaže informacijom da je u Fini zaprimljena osnova za plaćanje po kojoj će biti ovršen, može u Fini zatražiti otvaranje posebnog (zaštićenog) računa na koji će se isplaćivati primanja koja su izuzeta od ovrhe ili nad kojima je ovrha ograničena, kako bi ovršenik njima mogao slobodno raspolagati. Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba (potrošač) čiji računi nisu blokirani ako uz zahtjev za otvaranje zaštićenog računa priloži presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.
Zahtjev za otvaranje zaštićenog računa ovršenik podnosi u Finu na obrascu Obavijesti o primanjima i naknadama ovršenika izuzetim od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena sukladno odredbama Ovršnog zakona (Obavijest o zaštićenom primanju). Obrazac je dostupan u bilo kojoj poslovnici Fine ili na web-stranici Fine, na linku: https://www.fina.hr/obrasci.
Ako ovršenik već ima otvoren zaštićeni račun za jedno zaštićeno primanje, svakako ako želi da mu se od ovrhe zaštiti i neko drugo zaštićeno primanje, treba dostaviti u Finu novu Obavijest. Što se tiče samog načina dostave Obavijesti, ovršenik je može dostaviti u bilo koju jedinicu Fine neposredno, preporučenom poštom s povratnicom, putem online servisa za predaju dokumentacije (OSPD) ili putem servisa e-Blokade (ovršenik podnosi zahtjev kroz aplikaciju eGrađani).
Primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe
Prema Ovršnom zakonu (čl. 172. i 173.) ovrha se primjerice ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:
- primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
- primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
- primanjima po osnovi socijalne skrbi;
- primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
- primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno;
- rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnjim i roditeljskim potporama);
- utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke;
- naknada troškova za službeno putovanje (u visini stvarnih izdataka) i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte);
- dar za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (10.000,00 kn);
- naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
- potpore zbog invalidnosti radnika (2.500,00 godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn osim jednokratnih potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika zbog smrti radnika, a koje potpore su u cijelosti izuzete od ovrhe) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3000,00 kn godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (do 5.000,00 kn godišnje), prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl., do 3.000,00 kn godišnje), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (do 5.000,00 kn godišnje), nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn, za navršenih 15 godina radnog staža do 2.000,00 kn, za navršenih 20 godina radnog staža do 2.500,00 kn, za navršenih 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna, za navršenih 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna, za navršenih 35 godina radnog staža do 4.000,00 kn, za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kn);
- dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu (koje traje više od 12 sati dnevno do 200,00 kn, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100,00 kn) i inozemstvu (koje traje više od 12 sati do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna), dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu (do 200,00 kn) ,
- sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat (pa Sindikat može solidarnu pomoć radi dugotrajnog bolovanja isplatiti ili na zaštićeni račun ili u gotovini). S obzirom na brojne upite naših članova koji imaju blokirani račun o isplati pozajmica, ističemo da se kratkoročne pozajmice Sindikata ne mogu isplaćivati na zaštićene račune s obzirom da nisu izuzeti od ovrhe, već se kratkoročne pozajmice moraju isplatiti na redovan račun korisnika pozajmice.
Koji iznos primanja je izuzet od ovrhe?
Od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. No u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Ako pak ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika. Upravo radi ovakvih ograničenja iznosa plaće koji se može ovršiti prilikom podnošenja zahtjeva za kratkoročnom pozajmicom valja voditi računa o visini tražene pozajmice, kao i pripadajućoj otplatnoj rati pozajmice s obzirom da pojedini poslodavci ne žele potpisati sporazum o uskrati otplatne rate pozajmice ako iznos rate prelazi iznos koji radniku ostaje od zaštićenog dijela plaće koji se ne smije ovršiti.
Navedena pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba.
