Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Vlada navodi da im je cilj da se u sklopu ove reforme mirovinski sustav napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine – sadašnjim i budućim umirovljenicima.
U mirovinu sa 67 godina života
Prijedlog je da od 2033. g. svi idemo u mirovinu sa 67 godina života. Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života. Intencija je što dulji ostanak na tržištu rada jer Europa stari, kao i Hrvatska, rađa se sve manje djece, ljudi žive sve dulje, a poseban problem u Hrvatskoj je što su nam mirovine male, ali ih dugo koristimo. Samo 19 posto sadašnjih umirovljenika odradilo je puni radni staž, a kroz mirovine dobiju čak 126 posto od onoga što su zaradili.
Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira tako da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija pojača.
Revidiranje beneficiranog radnog staža
Ići će se i na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem. Dosta zanimanja na toj listi je s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili. Primjerice, vozač u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u starim autobusima i tramvajima, a danas većinom vozi najnovije tramvaje, sjedi na anatomskim sjedalima, pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni staž.
Nacionalna mirovina
U sklopu paketa mjera do 2020. planira se i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.
Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3.540,00 kn. Ono što je krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti, ali i demografske mjere. Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi 1:1,19.
