Neisplata plaće

Neisplata plaće

Nekoliko zakona sankcionira poslodavca u slučaju neisplate plaće.

Zakon o sudskom registru predviđa da odgovorne osobe koje imaju dugovanje za plaće radnicima ne mogu obavljati poduzetništvo u drugim društvima. Ukoliko bi neka osoba osnovala trgovačko društvo ili postala član već postojećeg društva, mora podnijeti ovjerenu izjavu da nema nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza i prireza, te doprinosa za obvezna osiguranja, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima.

Prema Stečajnom zakonu predviđeno je da radnik kojem nisu isplaćene plaće kao vjerovnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Od otvaranja stečajnog postupka temeljem Stečajnog zakona, kao i Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, radnik može ostvarivati svoja prava kao što su neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja, odnosno prije prestanka radnog odnosa, kao i neisplaćene naknade plaće (bolovanje i sl.).

Zakon o radu  propisuje obvezu poslodavca da je u određenom roku dužan dostaviti radniku obračun plaće, osobito ukoliko se radi o obračunu neisplaćene plaće koji mora biti potpisan i ovjeren žigom od strane poslodavca. U suprotnom, poslodavac čini najteži prekršaj predviđen Zakonom o radu.

Izmjene i dopune Kaznenog zakona, stupit će na snagu 1. siječnja 2013. godine, predviđaju sankciju za neisplatu plaće ili neisplatu dijela plaće. Poslodavac neće biti kažnjen za neisplatu plaće ukoliko je došlo do nemogućnosti raspolaganjem financijskim sredstvima ili nedostataka financijskih sredstava koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Također, ukoliko poslodavac naknadno isplati zaostale plaće može se osloboditi predviđene kazne.