Novi ovršni zakon

Novi ovršni zakon
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je prvu verziju novog ovršnog zakona kojim bi se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ponovno vratile u nadležnost sudova, a javni bilježnici bi u postupku sudjelovali tek kao sudski povjerenici. 
Novine koje je u nacrtu predvidjela radna skupina trebale bi uvesti i veću zaštitu dužnika, sniziti troškove ovršnog postupka, ukinuti mogućnost fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšati elektronsku komunikaciju, povećati sigurnost dostave, proširiti krug izuzetih iz ovrhe, uvesti obvezu obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe te zabraniti deložacije u zimskim mjesecima. 
Obavještavanje dužnika
Prema prijedlogu zakona, tvrtke kojima su građani, primjerice, dužni za neplaćene račune, zahtjev za pokretanjem ovršnog postupka će slati sudu koji će slučajeve nasumičnim odabirom dodjeljivati u rad javnim bilježnicima. Bilježnici bi o tome morali obavijestiti dužnika koji će prije postupka moći izraziti neslaganje s dugom. Ako se dužnik ne slaže s pokretanjem ovrhe, slijedit će sudski postupak, što je povoljnije za dužnike koji do sada nisu mogli izraziti neslaganje s ovršnim postupkom ili prije njegova pokretanja dokazati da su podmirili neki dug.
Primanja izuzeta iz ovrhe
Zakonski prijedlog širi popis primanja koja se neće moći ovršiti pa u tu kategoriju ulaze i božićnice, uskrsnice i regres do najvećeg neoporezivog iznosa, ali i terenski dodatak, sindikalne pozajmice te naknade poput dnevnica, naknada za odvojeni život ili korištenje privatnog automobila u službene svrhe. 
Ovrha nekretnine neće se smjeti raditi zbog glavnice duga do 40 tisuća kuna, umjesto 20 tisuća kuna. Deložacije dužnika neće se smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od studenog do travnja, uz postojeću zabranu ovrhe na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, ako nije riječ o posebno luksuznim nekretninama koje uvelike nadmašuju potrebe stanovanja.